Božićnica u državnim i javnim službama 625 kuna

Korisnici proračuna koji su već isplatili veće božićnice svoje će odluke morati uskladiti s Vladinom, naglasila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor i dodala da korisnici proračuna ne mogu isplaćivati božićnice prije nego što to odluči Vlada.

Vlada je u četvrtak odlučila da će se državnim i javnim službenicima i namještenicima u prosincu isplatiti 625 kuna božićnice. Premijerka Jadranka Kosor je kazala da će se za to iz proračuna izdvojiti ukupno 152 milijuna kuna, a korisnici proračuna koji su već isplatili veće božićnice svoje će odluke morati uskladiti s Vladinom.
»Svi korisnici državnog proračuna koji su isplatili nagrade veće od 625 kuna svoju će odluku morati uskladiti s Vladinom odlukom. Korisnici proračuna ne mogu isplaćivati božićnice prije nego što to odluči Vlada. Tako je bilo prijašnjih godina, tako je i ove«, poručila je Kosor. Premijerka je napomenula da je u tijelima državne uprave zaposleno 51.684 radnika.

Obrazlažući Odluku o isplati nagrade za božićne blagdane, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker naglasio je da je ona »sukladna financijskim mogućnostima i onom o čemu se u srpnju razgovaralo sa socijalnim partnerima«. Podsjetio je da je za darove za djecu isplaćeno 63 milijuna kuna, da je na vrijeme isplaćen regres, za što su izdvojena 302 milijuna, da su ove godine povećane plaće u prosvjeti, za što je isplaćeno 80 milijuna kuna.
Ministar Šuker odbacio je tumačenja da ovakva isplata božićnica pokazuje negativne trendove ili da Hrvatskoj prijeti bankrot, a objasnio je da razlog leži u zadanim proračunskim okvirima, koji se ne smiju probijati. Naglasio je i da državnim i javnim službama ni jedan mjesec nije kasnila plaća, dok u realnom sektoru ima zaposlenika kojima su u pitanju i božićnica i plaća i radno mjesto. Šuker je ustvrdio i da su javni i državni službenici i namještenici u privilegiranom položaju, jer znaju da će dobiti plaću idući mjesec, u odnosu na one koji su zbog globalne krize ostali bez posla.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker izvijestio je Vladu o godišnjem poslovanju društava u većinskom državnom vlasništvu u 2008. godini. Većina društava od njih 21, kaže Šuker, posluje pozitivno u tržišnoj utakmici, a najveće subvencije dobivaju HŽ, Jadrolinija i Croatia airlines. Bez njih, kaže Šuker, ona ne bi mogla ostvarivati javni interes bilo da je riječ o prijevozu putnika ili turizma na otocima. Vlada je, kaže Šuker, osigurala svojim mjerama da premoste tegobe koje su ih zahvatile u okviru globalne gospodarske krize. Šuker je kazao da je većina poduzeća ispunila svoju namjenu, a da je u nekima od njih nužna strukturalna promjena, bez obzira na političku opciju, zbog boljih usluga građanima i manje ovisnosti o državnom proračunu.
Vlada je, naime, Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti kojim se, uz ostalo, uređuju tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljiti proizvodi koji se stavljaju na tržište, prava i obveze gospodarskih subjekata koji te proizvode stavljaju na tržište, te postupak ocjenjivanja sukladnosti.

Nema dekriminalizacije lakih droga
Ministar gospodarstva Đuro Popijač kazao je da će na osnovi toga zakona pojedini proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj imati ravnopravan status s proizvodima proizvedenim u EU. Zakonom se uređuje i inspekcijski nadzor nad tržištem te valjanost isprava o sukladnosti izdanih u inozemstvu.
Prijedlogom zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, pak, određuju se mjere sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkog osiguranja pri obavljanju nuklearnih djelatnosti i djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja. Predviđa se i osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela, državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, koji će preuzeti prava i obveza sadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu zračenja i Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.

Vlada je prihvatila Prijedlog zaključaka o prihvaćanju smjernica za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog zakona. Predsjednica Vlade je napomenula da nema dekriminalizacije lakih droga u smjernicama toga zakona.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je široku stručnu i javnu raspravu o Kaznenom zakonu. Hrvatskoj, kaže, treba novi Kazneni zakon kao učinkovito pravno sredstvo u borbi protiv svih oblika kriminala.
Ključne promjene u Zakonu, kaže Šimonović, odnose se na gospodarski i porezni kriminal, odnosno kaznena djela, a cilj je izbjeći kratke zatvorske kazne te češće uvjetne kazne. Ponavljače kaznenih djela čekaju oštrije kazne, dok će novčane kazne biti sukladne imovinskom statusu kažnjenika.
Uz to, ministar Šimonović je istaknuo da porezne obveznike jedan kažnjenik dnevno košta 300 kuna, pa će se pristupiti prisilnoj naplati kazni.

Oslobađanje od carine do 1000 kuna
Vlada je prihvatila prijedlog Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine od 1. siječnja 2010. u iznosu do tisuću kuna. Potpredsjednik Vlade Šuker kazao je da će se na taj način olakšati putnički promet, ali i smanjiti administracija. Primjerice, kaže, zemlje EU-a imaju oslobođenje od plaćanja carine do 300 eura vrijednosti robe, a BiH i Srbija do 100 eura.

Uštede u iduće dvije godine veće od dvije milijarde kuna
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da je plan štednje dosad ispunjen 84 posto, a da će biti ostvaren 100 posto do kraja ove godine. Riječ je o iznosu od 1,3 milijarde kuna. Nadalje, kaže, u 2010. do 2012. godine u planu je ušteda veća od dvije milijarde kuna. Nadzorni odbori u javnim poduzećima proveli su reviziju menadžerskih ugovora, a, od 21, u njih 19 je smanjena masa za plaće za 10 posto. Likvidnost javnih poduzeća je pak povećana, jer je smanjen rok plaćanja sa 61 na 55 dana, a nužno je i dalje smanjivati troškove, kao što je primjerice korištenje službenih automobila.

Za koalicijski ručak odojak, vino, rakija i kolači
Nakon sjednice Vlade, u Banskim je dvorima priređen koalicijski ručak, na kojem su se okupili svi članovi vladajuće koalicije. Kako doznajemo, premijerka je na domjenak donijela kolače, predsjednik Sabora Luka Bebić orehnjaču i maslinovo ulje, Ivan Jarnjak domaće štrukle, a Vladimir Šeks dvije litre rakije - šljivovicu i komovicu. Josip Friščić, predsjednik HSS-a, kazao je da je HSS bio zadužen za meso, pa je tako Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade, donio pečenog odojka, domaćeg podrijetla. Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, kazao je da je Đurđa Adlešić bila zadužena za kruh i tjesteninu, dok je on donio šest boca pjenušca. Manjinci su pak bili zaduženi za sir (Zdenka Čuhnil) i povrće (Šemso Tanković), te za baranjsko vino (Milorad Pupovac). Nazif Mehmedi je, pak, kazao da je donio »tri litre jegera«.

J. Kosor: Hrvatsko zakonodavstvo prilagođeno pravnoj stečevini EU-a
Vlada je u Sabor uputila još dva zakona koji se usklađuju s pravnom stečevinom Europske unije, a do kraja prosinca bit će pripremljen i posljednji zakon čija je prilagodba bila predviđena za ovu godinu, kazala je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor, na sjednici Vlade.
»Mislim da mogu reći da smo svoj posao za ovu godinu polako izvršili, ali molim vas da i dalje jednakom snagom radite na tim poslovima«, poručila je premijerka ministrima dodavši da je, prema planu za ovu godinu, za usklađivanje ostao još samo jedan zakon. Dodala je da na međuvladinoj konferenciji u ponedjeljak, 21. prosinca, očekuje zatvaranje još dva poglavlja - Socijalna politika i zapošljavanje i Sloboda pružanja usluga. »Tako ćemo, kao što smo planirali, do kraja 2009. imati zatvoreno 17 poglavlja, odnosno više od polovice ukupnog broja u pregovorima s EU-om«, rekla je Kosor i zaključila kako se »polako, ali sigurno« može reći da je hrvatsko zakonodavstvo prilagođeno pravnoj stečevini EU-a«.