Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine pa se sve više oslanja na umirovljenike: od prodavača u trgovinama do liječnica u ordinacijama.
S 345 tisuća evidentiranih nezaposlenih na kraju 2013. godine, Hrvatska je pala na njih svega 128 tisuća na kraju 2019. godine, piše Dalibor Dobrić za DW.
I dok se na površini to čini kao golem napredak, riječ je zapravo o katastrofi. Još 2017. godine smo pisali o tome kako se Hrvatska treba bojati pada nezaposlenosti, jer je on uzrokovan masovnim iseljavanjem. U tri godine stanje se još pogoršalo. Mada se gospodarstvo od 2015. godine oporavlja i jača, broj zaposlenih, prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku povećao se s prosječnih 1,391 milijuna u 2015. na samo 1,518 milijuna u siječnju 2020. To je svega 127 tisuća zaposlenih više. Pad broja nezaposlenih je dakle puno veći od povećanja broja zaposlenih ili umirovljenih, što znači da se tržište rada prazni. Ostalo je bez najmanje sto tisuća ljudi.
I mada se iseljavanje građana nešto usporilo i dalje je riječ o desecima tisuća ljudi na godinu. Sve to relativno slabo useljavanje i sezonska strana radna snaga ne mogu nadoknaditi. Prema službenim podacima DZS-a, iz Hrvatske se u inozemstvo u 2018. odselilo 39.515 stanovnika, što je manje nego u 2017. kada ih se prema službenoj statistici odselilo 47.352, kaže dr. sc. Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb. Ističe, međutim, najvažniju činjenicu da među iseljenima dominiraju mlađe dobne skupine, odnosno da je gotovo polovina iseljenih u dobi između 20 i 40 godina starosti, dok je petina stara do 20 godina.
Trećina radno sposobnih ni ne traži posao
I stopa radno – aktivnog stanovništva se smanjuje. Prema podacima Eurostata, navodi dalje dr. sc. Iva Tomić, u trećem tromjesečju 2019. stopa aktivnosti za dobnu skupinu 20-64 iznosila je tek 71,4% pri čemu je od EU zemalja gora situacija bila jedino u Italiji (70,1%), dok je u drugom tromjesečju Hrvatska bila najgora sa 70,7%.
Cijeli članak dostupan na: poslovni.hr