ULAZAK U TEKSTILNI BIZNIS

Bruketa&Žinić zaposlili radnice Kamenskog

Najbolje što su institucije dosad uspjele smisliti za radnice Kamenskog, bila je inicijativa Grada Zagreba da im se omogući psihološka pomoć. Davor Bruketa i Nikola Žinić jedini su koji nude konkretno rješenje (koje će možda učiniti psihološku pomoć izlišnom): uključili su ih u proizvodnju donjeg rublja i majica za žene i muškarce Brokula&Ž,, brenda pokrenutog u rujnu.

Prva serija bila je proizvedena u Turskoj, odakle je i porijeklo materijala, no od prošlog tjedna manje serije i prototipi šivaju se u sjedištu tvrtke Brokula&Ž u Pustodolu Začretskom (Sveti Križ Začretje), dok se velike serije šivaju u đakovačkoj tvornici Hemco, otkriva portal arteist.hr

'Mi smo Brokulu&Ž osnovali sa našom tekstilnom tvrtkom Lacuna koja ima dugogodišnje iskustvo sa certificiranim tkaninama. Njezin direktor Zoran Šainović kontaktirao je Udrugu Kamensko i zaposlio radnice prije svega zbog njihovog tehničkog znanja i posvećenosti kvaliteti koja je nama najbitnija – kvalitetan materijal i kvalitetna izrada, i tako smo došli do bivših radnica Kamenskog', pojasnio je Bruketa.

Žinić pak je kazao kako se nadaju da su radnice zadovoljne jer ponovno mogu raditi posao kojeg znaju raditi. 'Mi cijenimo njihov rad, iskustvo i znanja i nadamo se da će Brokula&Ž zaposliti još više djelatnika', istaknuo je Žinić.

Bruketa je kazao kako je materijal od kojeg će se proizvoditi je potpuno ekološki. 'Radi se o mješavini organski uzgojenog pamuka, modalnog vlakna, odnosno biološki dobivene celuloze i elastinskog vlakna. Za materijal smo dobili odgovarajuće međunarodne i domaće certifikate. Turska je najbliži i jedan od najvećih svjetskih proizvođača organski uzgojenog pamuka i mi od njih nabavljamo materijal. Na njegovom razvoju radili smo dvije godine zajedno s tekstilnim stručnjacima iz Lacune', kazao je Bruketa.

Pojasnio je kako proizvodnja tekstila od organski uzgojenog pamuka u Hrvatskoj nije moguća zbog klimatskih uvjeta, ali da razmišljaju i raspituju se o drugim sirovinama koje bi možda bilo moguće u potpunosti proizvesti u Hrvatskoj, poput tekstila od algi.a