Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je na svojim web-stranicama objavila prijedlog novog Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima temeljem kojeg bi se, između ostalog, omogućio ulazak članova obveznih mirovinskih fondova u vlasničku strukturu društva koje upravlja njihovim fondom, kao i da sudjeluju u dobiti mirovinskog društva.
Ovaj prijedlog Zakona teško može proći, jer će protiv njega žestoko lobirati banke.Ante Samodol, predsjednik uprave Hanfe već duže vremena upozorava kako društva za upravljanje mirovinskim fondovima previše zarađuju, a da članovi mirovinskih fondova imaju premalene prinose na svoju štednju. Tako je, prema izračunu Hanfe, prosječni aktivni član OMF-a od 2002. do kraja 2010. u fond uplatio 35.000 kuna, njegova imovina krajem 2010. je iznosila 40.000 kuna, a naplaćeno mu je ukupno 1700 kuna naknada.
Da je isti iznos oročavao u banci krajem prošle godine imao bi gotovo 4.000 kuna više. U Hanfi napominju i kako dosadašnji trošak drugog mirovinskog stupa iznosi 6,88 milijardi kuna. Od toga ukupne naknade (ulazne, izlazne, za upravljanje) koje su naplatili obvezni mirovinski fondovi iznose 1,42 milijarde kuna, troškovi Regosa 810 milijuna kuna, kredit Svjetske banke 200 milijuna kuna, a plaćene kamate na obveznice u portfeljima OMF-ova od 2002. do 2010. godine 4,45 milijardi kuna.
Kad je pak riječ o visini budućih mirovina, računica pokazuje da će se prosječne mirovine članova koji izlaze iz drugog stupa od 2012. do 2021. kretati od 240 do 748 kuna, ovisno o godini izlaska i duljini članstva.
Međutim, neslužbeno se može doznati da ovaj prijedlog Zakona teško može proći, jer će protiv njega žestoko lobirati banke, sa kojima država ove godine mora dogovoriti niz reprograma kredita. Osim toga, banke i država su preko mirovinskih fondova „surađivale“ na nizu drugih projekata, kao što je obrana od nastojanja mađarskog Mola da postane većinski vlasnik Ine.