Čeka li hrvatske građane nova kreditna opasnost?

Čeka li hrvatske građane nova kreditna opasnost?

Hrvatska može samo sanjati rast gospodarstva kao što je onaj Kine.

"Ne samo da su uvjeti dobivanja kredita relativno laki i lako su dostupni i možete ga preko mobitela dignuti, to može stvoriti rizike. Nije to sistemski rizik, no posebno ćemo ih pratiti u 2019. godini i ako treba, reagirat ćemo", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Hrvatska može samo sanjati rast gospodarstva kao što je onaj Kine. Tako ćemo i sljedeće godine rasti po stopi od 2,7 posto. Isto kao i ove godine, procjena je Središnje banke. No guverner Boris Vujčić i njegovi suradnici donose dubinsku analizu za 2019. godinu i moguće probleme koji su pred Hrvatskom.

Jedna od opasnosti je nova pošast Hrvata - nenamjenski bezgotovinski krediti. Rastu dvostruko brže od ostalih kredita, piše Dnevnik.hr.

Sjećate li se kredita u švicarcima? Upola niža kamata, nikakva upozorenja banaka, mlaka reakcija središnje banke i na kraju deseci tisuća obitelji u dužničkom ropstvu. Jesu li novi švicarci - bezgotovinski nenamjenski krediti? Dobivaju se lako, na 10 godina, a možete dignuti i do 400.000 kuna. I ono najvažnije - nema jamstava. 

"Ne samo da su uvjeti dobivanja kredita relativno laki i lako su dostupni i možete ga preko mobitela dignuti, to može stvoriti rizike. Nije to sistemski rizik, no posebno ćemo ih pratiti u 2019. godini i ako treba, reagirat ćemo", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Godina 2019. bit će i godina u kojoj će doći kraj malim kamatama. Amerika i Europska središnja banka mijenjaju politiku pa će i hrvatski građani osjetiti razliku na kamatama na svoje kredite.

"Prvo će utjecaj biti na libor znači euro, a onda tek na nacionalnu referentnu stopu", dodao je guverner. 

Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i dalje će biti oko 4 posto, a u Europskoj uniji 1.78 i tako će biti još jedno razdoblje.

"Nakon što uđemo u Eurozonu onda možemo očekivati dodatni pad kamata", rekao je Vujčić. 

A to će biti za najmanje pet godina. Hrvatsko gospodarstvo do tada će rasti na osobnoj potrošnji, turizmu, ali i dalje manjka investicija.

Investicijska klima za inozemne ulagače jos uvijek je takva da ne vidimo značajni interes stranih ulagača i to je ključno", objašnjava guverner HNB-a. 

Inflacija će zato biti manja, zahvaljujući i manjem PDV-u na veći dio hrane pa do pelena i lijekova. I nezaposlenost će biti manja - 7.7 posto. Ali problem će biti naći radnike.

"Ja ga vidim kao jedan dugoročni hrvatski i ne samo hrvatski problem. Već nedostaje jako puno radnika i ti će se problemi produbiti", zabrinut je Vujčić. Zato će oni koji su otišli iz Hrvatske sljedeće godine u domovinu poslati više od 11 milijardi kuna.

Članak preuzet s portala poslovni.hr

 


Srijeda, 19.12.2018. / www.poslovni.hr