Unatoč visokim stipendijama

Čeka li nas veliki problem kojeg još nismo ni svjesni? "Djecu danas mahom zanima brza zarada..."

Ako se nastave trendovi upisa u srednje škole, uskoro nam neće imati tko skratiti hlače, urediti vrt, postaviti PVC stolariju ili sagraditi zid. Za 25 deficitarnih zanimanja država je namijenila stipendiju za školovanje, no ni to ne privlači mlade u obrtnička zanimanja.

Vrijedne djelatnice riječkog komunalnog poduzeća svakodnevno se brinu o zelenim površinama i uređuju otoke uz cestu. Od njih četiri samo je jedna školovana vrtlarica. "To se smatra samo fizičkim radom, ali to uopće nije tako. To stvarno zahtijeva senzibilitet i određenu količinu znanja i poznavanja rada, biljaka", objašnjava projektantica Bia Gec.

Uz vrtlare, ove godine u Primorsko-goranskoj županiji niti jedan učenik nije upisao školu za krojača, proizvođača i montera aluminijske i PVC stolarije, montera suhe gradnje ili zavarivača. No zavarivači iz trećeg Maja kažu kako ih to čudi jer imaju iznadprosječnu plaću za prosjek RH te kažu kako nikada ne bi napuštali svoje zanimanje.

Međutim, osmaše kastavske osnovne škole takva zanimanja ne zanimaju. Najviše ih zanimaju pravo, turizam, medicina i STEM područja. Prošle godine iz škole je od 76 osmaša samo njih 24-ero upisalo obrtničke škole. Gimnazija ih najviše privlači, iako su svjesni da bez studiranja nemaju sigurnu budućnost.

„"Nemaju neku struku, ali ja ću probati. Neki mi govore da se u gimnaziji dobiva opširnije znanje pa onda bih mogla imati dvije opcije - ili da bude nešto ili onda da ne ispadne ništa", govori učenica Anja Gregoran.

Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratofil smatra da je društvo u cijelosti krivo za ovakvu situaciju.

"Treba mijenjati svijest roditelja o tome da znanje keramičara, vodoinstalatera nije ništa manje cijenjeno i vrednovano od jednog advokata, pravnika. Moj kolega često se zna našaliti i reći da nekad dobrog vodoinstalatera čekaš duže nego magnetnu rezonancu", istaknuo je.

Više od četiri tisuće učenika diljem Hrvatske koji su se odlučili za deficitarna zanimanja dobiva prosječnu stipendiju od 1500 kuna. No ni to ih ne privlači. "Djecu danas mahom zanima brza zarada, ono za što će se školovati i vrlo brzo dobiti posao", zaključila je stoga pročelnica za obrazovanje Edita Stilin.

Ako se ovakvi trendovi nastave, dugo ćemo čekati i skupo plaćati rad zidara, tesara, automehaničara, dimnjačara i mnogih drugih obrtnika...

Video prilog i vijesti slične tematike provjerite na linku.