Tako će, po svemu sudeći, poskupjeti i participacija za zdravstvene usluge, a u Zagrebu će primjerice od kolovoza cijene parkiranja u nekim zonama biti veće čak 100 posto.
A od sljedeće godine im prijeti i novo poskupljenje električne energije i plina, a već krajem ove godine mogli bi dobiti veće račune za odvoz smeća. Veći računi za struju mogli bi početi stizati u drugoj polovici 2019.
S obzirom na to da je mjesečna prosječna potrošnja kućanstva u Hrvatskoj 292 kWh, to znači da bi mjesečni račun za struju mogao biti veći za tri do šest kuna. Ako cijene nafte pa time i plina na svjetskom tržištu ostanu na sadašnjim visokim razinama ili se čak i povećaju do 1. travnja sljedeće godine, kad će se određivati cijena plina za sljedeću energetsku godinu, očekivati je povišenje cijene i tog energenta, piše Večernji list.
Od studenog ove godine pak trebao bi napokon zaživjeti sustav odvojenog skupljanja otpada, što će dovesti do povećanja cijene odvoza smeća. Ministar Ćorić je poručio da se cijena odvoza temelji na miješanom komunalnom otpadu te, ako građani razvrstavaju svoj otpad, taj rast cijene neće biti značajniji.
Mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja..., proteklih su godinu dana poskupjeli u prosjeku 0,6 do 2%, voće i povrće i 5 do 15%. Vremenske prilike, a i neorganiziranost i nekonkurentnost domaćih proizvođača u posljednjem segmentu najviše kroje ponudu i potražnju pa, po izjavama nekih trgovaca, i uvoz sprečava veću eskalaciju cijena, dosta manju od prosjeka EU.
U travnju 2018. u odnosu na travanj 2017., mlijeko, sir... u EU su, primjerice, poskupjeli 4,8%, a u RH svega 0,6%, doznaje Večernji list od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.
Nitko to ne želi reći javno, no na rast cijena utjecao je i Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi zbog kojeg su trgovci povećali marže, a i dio troškova s leđa proizvođača pao je na njih.
Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr