Čekanje da posao padne s neba nije rješenje, razmislite o prekvalifikaciji

Da je nezaposlenost gorući problem u Hrvatskoj, ne treba posebno napominjati. Krajem siječnja ove godine u našoj zemlji bilo je 334.351 nezaposlenih, što je tek 0,1 posto manje nego godinu ranije, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Mnoge sigurno zanima i koliko ljudi pronađe posao nakon što što prođu programe.Čekanje da posao "padne s neba" dakako nije rješenje, ali slanje hrpe molbi i životopisa ponekad jednostavno ne urodi plodom, odnosno željenim radnim mjestom. U tom slučaju možda bi bilo dobro razmisliti o prekvalifikaciji, koja pruža dodatno obrazovanje i potencijalno povećava šanse za zaposlenje, a jedna od mogućnosti je uključenje u besplatne programe preko HZZ-a.

Od HZZ-a smo i zatražili da nam detaljnije pojasne o čemu se tu radi. Obrazovanje nezaposlenih osoba jedna je od mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. – 2012. godine kojom se kroz programe osposobljavanja, prekvalifikacija i usavršavanja djeluje na povećanje razine kvalificiranosti i zapošljivosti osoba koje su zbog nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja u nepovoljnom položaju na tržištu rada, kao i na smanjenje nesrazmjera ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada, stoji u odgovoru Zavoda.

O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima osobe stječu praktične vještine, kao što su primjerice pomoćni konobar i zavarivač. Nadalje, u programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, jer tu je riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…). Iz Zavoda među ostalim pojašnjavaju kako su stručna usavršavanja specijalizirani programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…).

Kako dalje kažu, kroz redovne aktivnosti Zavoda u radu s nezaposlenim osobama, svaka prijavljena osoba informira se o mogućnostima uključivanja u neku od mjera HZZ-a, pa tako i obrazovanja. Savjetnici za zapošljavanje pritom procjenjuju stupanj zapošljivosti svakog nezaposlenog te se osobe nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja upućuju na profesionalno usmjeravanje te se nakon detaljne procjene savjetnika, a sukladno obrazovnim programima koji su trenutno traženi na lokalnim tržištima rada, uključuju u obrazovanje. Kako bi osobe bile zapošljive na lokalnom tržištu rada, obrazovni programi koji će se provoditi planiraju na razini područnih službi Zavoda, ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada te se razlikuju od županije do županije, napominju u HZZ-u.

Inače, u 2011. godini u programe obrazovanja uključeno je ukupno 13.788 osoba, za što je utrošeno 61.252.021,08 kuna, preciziraju iz HZZ-a. Mnoge sigurno zanima i koliko ljudi pronađe posao nakon što što prođu programe. U Zavodu nam kažu kako je otprilike 50 do 60 posto osoba koje su polazile obrazovanje unutar mjere Obrazovanje nezaposlenih pronašlo posao po završetku obrazovanja.

Inače, prema dosadašnjim statističkim pokazateljima, najtraženija su turističko ugostiteljska (sobarica, kuhar), građevinska (rukovatelj viličarem, monter suhe gradnje), elektro metalska (zavarivači) te zdravstvena zanimanja (njegovatelji, maseri), navode iz HZZ-a.