Prijava
Traži
Zbog brzine osnivanja i malog početnog troška, model jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (JDOO) ili popularno “tvrtki od 10 kuna” uveden pred dvije i pol godine pozdravljen je, posebice među poduzetnicima-početnicima. Osnovano ih je 16.000, a iako se smatra da je još prerano za ozbiljnije analize poslovanja tog modela, zanimljivo je da su se JDOO-i vrlo brzo smjestili na poduzetničke “liste srama”. Najnoviji podaci Porezne uprave o hrvatskim gospodarstvenicima koji u prvih šest mjeseci ove godine ne isplaćuju plaće svojim zaposlenicima, tako, pokazuju da čak četvrtinu od svih pravnih osoba uvrštenih na popis čine upravo JDOO-tvrtke.
Ukupno je, naime, na posljednjoj listi pobrojano 6839 poslodavaca koji ne plaćaju plaće, od čega su 1152 fizičke osobe, a 5687 su pravne osobe. Među pravnim osobama njih čak 1347 čine JDOO-i. Premda je percepcija da se na osnivanje ovakvih poduzeća poseže u slučaju početnih poduzetničkih projekata ili samozapošljavanja, nemali je broj poduzeća iz ove kategorije koji plaće nisu podmirili i povećem broju radnika. Svakako je rekorder među njima splitski JDOO Mirisi kave, tvrtka osnovana za posluživanje pića, a koja u proteklih šest mjeseci ima registrirana dugovanja prema čak 56 radnika. Tik uz Mirise kave u ovoj skupini su i zagrebačka turistička agencija Secrets putovanja i nekretnine, koja duguje plaće prema svojih 55 radnika, te slavonska mesna industrija Valvita registrirana kao JDOO iz Harkanovaca, koja, jednako kao i pulska Pranjić Montaža ima neisplaćene plaće za 54 zaposlenika.
Time su se i JDOO-i uvrstili među poslodavce s najvećim brojem radnika prema kojima imaju nepodmirene obveze. U toj skupini i dalje prednjači splitsko građevinsko poduzeće Konstruktor inženjering, koje u proteklih šest mjeseci duguje plaće za svoja 503 radnika. Konstruktor, koji još uvijek prolazi predstečajni postupak, i lani je predvodio listu neurednih poslodavaca po broju radnika kojima duguje mjesečnu plaću.
Petar Lovrić, predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika, pojašnjava kako su dva razloga za tako veliki broj JDOO-a među onima koji ne plaćaju radnike.
“Prvi je što velik dio onih koji su osnovali JDOO ne zna razlike između vlasnika i zaposlenika, odnosno da i kao vlasnik za sebe mora kroz sustav provući poreze i doprinose ili će, kao što se sada događa, sustav to registrirati kao neisplatu plaća”, kaže Lovrić, ističući da je na tome potrebno provesti edukaciju građana i novih poduzetnika. No, drugi razlog neisplati plaća on nalazi u nelikvidnosti, koja je kako kaže velika, premda se o tome javno više ne govori. Dijelom će i ta situacija biti znatno jasnija, kaže Lovrić, kada se državi nakon 1. srpnja po naputku ministra financija Borisa Lalovca, započnu prijavljivati i probijanja rokova u plaćanju. Time će, zaključuje, biti jasno i tko generira nelikvidnost, a ostaje ključno za rezultat i dalje hoće li se započeti kažnjavati oni koji ne ispunjavaju obveze.
Više informacija pročitajte na portalu poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
