U Osječko-baranjskoj županiji živi 319 tisuća stanovnika, ali malo ih radi i privređuje. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Osijeku zabrinjavajuće pokazuju da se nezaposlenost u skokovima širi svim dijelovima te istočne hrvatske županije, godinama.
U listopadu imamo 35.396 nezaposlenih na birou što je 27,4 posto od ukupno radno sposobnog stanovništva. U usporedbi s hrvatskom prosječnom stopom od 17,4 posto Osječko-baranjska županija jedna je od istaknutijih jer nacionalnoj nezaposlenosti doprinosi s jednom desetinom.
'Tijekom mjeseca povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u svim ispostavama, Belom Manastiru za 6,4 posto ili 377 osoba, Donjem Miholjcu za 7,7 posto ili 147 osoba, Đakovu za 5,1 posto ili 263 osobe, Našicama za 3,8 posto ili 185 osoba, Osijeku za 6,4 posto ili 766 osoba i Valpovu za 8,3 posto ili 289 osoba. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, rast nezaposlenosti zabilježen je na čitavom području Osječko-baranjske županije, a najizraženije u Donjem Miholjcu, za 20,6 posto ili 351 osobu, Valpovu za 14,5 posto ili 477 osoba i Osijeku za 14,4 posto ili 1.606 osoba', priopćio je danas HZZ Osijek.
U usporedbi s lanjskim listopadom broj nezaposlenih porastao je za 4.060 osoba, a od srpnja do listopada ove godine za 982 osobe.
Radi svega 88 tisuća ljudi od čega većina u velikim državnim i privatnim sustavima, a obrtnika je preostalo još 3.375, poljoprivrednika je samo 2.607, a samostalnih profesionalaca 1.071.
Četvrtinu nezaposlenih čine osobe starije od 50 godina, a udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 21,7 posto.
Registrirana nezaposlenost, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, povećala se u svim dobnim skupinama. Najveće povećanje zabilježeno je u najmlađim dobnim skupinama, od 20 do 24 godine za 19,4 posto ili 875 osoba i od 15 do 19 godina za 15,7 posto ili 314 osoba.
Mračan je pogled na podatke o nezaposlenima unazad 25 godina. U vrijeme kada su 1987. godine Osijek, Đakovo, Beli Manastir, bili industrijski gradovi s prerađivačkom, metalskom, tekstilnom industrijom te snažnom sirovinskom proizvodnjom u poljoprivredi, nezaposlenih je na istom području bilo samo 11 tisuća.
Kao posljedica slavne pretvorbe i privatizacije broj radnika postupno se smanjivao i nezaposlenih povećavao od 1991. godine da bi 2000. godine prvi puta na birou bilo preko 33 tisuća nezaposlenih.
Bilo bi ih još i više da se u tom vremenu konkretno iz Osijeka nije iselilo 7 tisuća ljudi. Popis stanovništva 2011. godine otkrio je da se Osijek sa 90 tisuća ljudi u posljednjih samo deset godina smanjio na 83 tisuće stanovnika. Dakle, u deset godina iz Osijeka se iselilo 7,7 posto Osječana.
OSIJEK TONE U NEZAPOSLENOST