Od 1. 4. ove godine oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj koja koriste gradski plin, taj trošak plaćaju u prosjeku 7% više nego dosad. To je porast od dvadesetak kuna mjesečno. Ove će cijene biti na snazi biti do 1. siječnja iduće godine. A tad nas opet očekuje blago poskupljenje. Kakve će zapravo cijene plina biti od 1. travnja 2020., nije poznato.
Najnovije poskupljenje od sedam posto opravdano je porastom cijena plina na tržištu, a što nas tek čeka u travnju 2021. godine, kad se plinsko tržište u Hrvatskoj potpuno liberalizira, i cijene više ne budu regulirane, teško je predvidjeti.
Za oko dvadeset posto je 1. travnja porasla i cijena električne energije dijelu poduzeća koja još uvijek iz HEP Elektre nisu prešla nekome od alternativnih, jeftinijih opskrbljivača. Budući da su cijene električne energije na tržištu ove godine također rasle, poskupljenje tvrtkama mogla bi biti uvertira u poskupljenje struje i kućanstvima od 1. srpnja, neslužbeno se nagađa oko pet posto. Do tog datuma, naime, HEP mora donijeti nove svoje tarife, piše Novi list.
Alternativni opskrbljivači poput RWE-a i GEN-I-ja ističu kako o poskupljenjima zasad ne razmišljaju, no od njih struju kupuje tek manji dio, oko deset posto kućanstava. I oni i HEP, kod kojeg je većina potrošača, dakako, prate cijene na burzama, kojima se onda prilagođavaju, a sve su oči, na kraju krajeva, uprte u tržište nafte, čija cijena raste četvrti tjedan zaredom.
Od 1. siječnja iduće godine porast će i cijena mlijeka i mliječnih proizvoda zbog povratka povratne naknade od pola kune na tu ambalažu, dok će uvedena biti i povratna naknada na ambalažu zapremnine dva decilitra, koja se dosad u cijeni proizvoda nije plaćala.
– Ljudi nekako izdrže veće cijene, ali uz koju cijenu? Porast troškova tvrtkama odrazit će se na materijalna prava njihovih zaposlenika – dok god ide, poslodavci će pritiskati zaposlene, to je standardni recept, a kad to više ne budu mogli, svoje veće troškove 'iskrcat' će na cijene, odnosno na krajnje kupce - komentar je Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sa cijenama smo, kaže, ne u rangu prosjeka Europe, nego rame uz rame razvijenim europskim zemljama, samo su plin i električna energija kod nas jeftiniji.
– A visina hrvatske prosječne plaće je, pritom, u visini četvrtine prosječne plaće tih razvijenih zemalja. Kad energenti poskupljuju, hrvatski su građani prisiljeni štedjeti na hrani, jer drugih izvora štednje više nemaju. S onim što trošimo na hranu ionako smo već u samome 'vrhu' Europe – poručuje Novom listu Sever. To će se u ovoj godini, napominje, dodatno pogoršati, pri čemu se ionako već nezdravo hranimo i živimo.
Brzo ćemo, dodaje, potrošiti ono što smo, prošle godine, dobili na jeftinijem gorivu i, nadalje, smanjenju PDV-a na određene režijske troškove i hranu. Bili smo siromašni, sad ćemo biti, zaključuje Sever, još siromašniji.
Ostatak članka pročitajte na: novac.jutarnji.hr