Iako koriste istu metlu, usisavač, krpu, perušku, deterdžente, usisavač, imaju isti koeficijent za plaću, istu osnovicu i isti broj staža, istu razinu obrazovanja, čistačice u javnim službama, ovisno o tome gdje rade, imaju različite plaće.
Posljedica je to niza dodataka iz granskih kolektivnih ugovora kojima im se povećava bruto plaća, ovisno o umješnosti sindikalnih čelnika.
Tako su najbolje plaćene čistačice u sektoru znanosti i visokog obrazovanja, a najlošije su plaćene one u zdravstvu i socijali premada su u stalnoj opasnosti od zaraza, koriste daleko agresivnija sredstva za čišćenje i na dnevnoj bazi susreću se s krvlju, mokraćom, slinom...
Iako nema logike, čistačica na fakultetu prima 497,32 kune veću bruto plaću od čistaččice u bolnic. No, to je tek trenutno stanje.
Prema informacijama iz Vlade, od iduće će godine za iste poslove svi primati iste plaće, bez iznimke.
Tu nelogičnost moramo ispravtit. Sustav više ne može izdržati pritisak dodataka koji u pojedinim plaćama iznose do 50posto i zato se krenulo s izmjenama granskih kolektivnih ugovora, pojašnjava izvor iz Vlade.
No, čistačice su samo jedan primjer. U sustavu postoje slučajevi da administrativno osoblje prima dodatak na uvjete rada, od deset i više posto, iako rade uobičajeno radno vrijeme od 7 do 15 ili 8 do 16 sati, u npr. klimatiziranim uredima.