Prijava
Traži
Za 40 posto pada prihoda dobit će 2000 kuna po radniku, za 50 posto 3000 kuna, a za 60 posto i više 4000 kuna
Subvenciju od 4000 kuna po radniku dobit će sve djelatnosti zatvorene odlukom Stožera bez obzira na to koliki imaju pad prihoda, pa i ugostitelji kojima je dana mogućnost dostave hrane, a potporu će, kako doznaje Jutarnji list, moći dobiti i tvrtke koje su poslovno povezane kao dobavljači s poslodavcima koji su zatvoreni uslijed jesenskog lockdowna.
Osim ugroženih sektora koji su prihvatljivi u mjerama za očuvanje radnih mjesta od listopada, a što će danas potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), automatski ulaze i svi poslodavci koji su dobavljači i kooperanti restorana, kafića, barova, noćnih klubova, fitness, sportskih i rekreacijskih centara, industrije igara na sreću, organizatora svadbi, a moraju dokazati pad prihoda od najmanje 40 posto, bez obzira na djelatnost.
Za 40 posto pada prihoda dobit će 2000 kuna po radniku, za 45 posto 2500 kuna, za 50 posto 3000 kuna, za 55 posto 3500 kuna, a za 60 posto i više 4000 kuna.
Mjeru za očuvanje radnih mjesta od 4000 kuna po radniku moći će zatražiti svi poslodavci koji su osnovani do 30. rujna ove godine, a potporu će moći dobiti i za radnike koje su zapošljavali sve do trenutka kada im je odlukom Stožera zatvorena djelatnost.
Točnije, potpora se može isplatiti i za radnike zaposlene do 31. listopada za mjesec studeni, a za radnike zaposlene do 30. studenoga za mjesec prosinac. - Pod zatvorenim djelatnostima smatraju se sve djelatnosti zatvorene odlukom Stožera, što znači da se i svi ugostiteljski objekti smatraju zatvorenima bez obzira na mogućnost dostave - pojašnjava sugovornik.
Novost u ovoj mjeri jest i ta što će za potporu biti prihvatljivi i direktori/prokuristi tvrtki koje imaju više od 10 zaposlenih ako primaju plaću iz te firme. Za potporu za studeni gledat će se pad prihoda u odnosu na studeni prošle godine, a za potporu za prosinac pad u odnosu na prosinac prošle godine, a ne kao dosad pad u mjesecu prije. No, poslodavci će moći birati hoće li im se gledati ukupni pad za dva kvartala od 1. travnja do 30. rujna ili će im se gledati mjesečni pad u odnosu na isti mjesec lani.
Izmijenjen je i dokaz pada prihoda koji se ne dokazuje striktno iz PDV obrasca, nego se daje mogućnost poslodavcima da određene prihode - poput prihoda od prodaje dugotrajne imovine, vlastite potrošnje za osobni automobil, posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija, posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, posebnog postupka za prodaju putem javne dražbe, obavljanja usluga koje nisu predmet oporezivanja PDV-om u tuzemstvu - isključe iz vlastitih prihoda i na taj način realnije prikažu pad.
U mjere je unesena i stavka da HZZ isplaćuje pokriće fiksnih troškova za zatvorene djelatnosti prema podacima koje dobije od Ministarstva financija i Porezne uprave. Riječ je o mjeri u kojoj će država pokrivati dio ili sve fiksne troškove koje imaju poduzetnici koji su zatvoreni, od režijskih troškova, do troškova najamnina i zakupnina. Ako poduzetnik ima pad prihoda od 60 do 100 posto, onda će mu država pokriti od 60 do 100 posto fiksnih troškova, ovisno koliki je pad.
Ako poslodavac, primjerice, ima pad od 75 posto, onda će mu država pokriti 75 posto troškova za struju, vodu, plin, toplinu, čistoću, usluge knjigovodstva, internet, najamninu, zakupninu, komunalnu naknadu, spomeničku rentu, naknadu za ZAMP, HRT pristojbu...
Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Jutarnjeg lista.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
