Prijava
Traži
Iako se još ne zna točan broj hrvatskih državljana koji bi se trebali naći među 55.000 zaposlenika institucija Europske unije, predviđa se da bi ih moglo biti 400. Većina bi bile žene, u skladu s pozitivnom diskriminacijom i dosadašnjom praksom.
Ulazak u Europsku uniju hrvatskim će građanima donijeti brojne prednosti, pa i mogućnost zapošljavanja u europskim institucijama. Iako na slobodno zapošljavanje diljem Unije možemo računati tek kad Hrvatska postane punopravna članica, ili u najgorem slučaju sedam godina nakon toga, već potkraj ove godine naši će državljani dobiti priliku okušati se na nekom od radnih mjesta u Unijinim institucijama, tijelima ili agencijama.
Nakon što Hrvatska, kako je najavljeno, najkasnije do sredine prosinca potpiše pristupni ugovor za članstvo u EU, bit će raspisan natječaj za zapošljavanje hrvatskih državljana u Unijinim institucijama i agencijama i to na neodređeno vrijeme. Uz to, iz Hrvatske će put Europskog parlamenta krenuti i 12 promatrača koji će tamo biti privremeno, dok ne postanemo punopravna članica, preciznije do 1. srpnja 2013. kad će ih zamijeniti izabrani europarlamentarci.
Službenici zaposleni na određeno vrijeme imaju plaću između 1800 i 6500 eura. Najniža početna plaća stalno zaposlenog asistenta je oko 2600 eura. Imaju pravo i na naknadu za odvojeni život - 16 posto plaće, te na povlastice za djecu.Iako se još ne zna točan broj hrvatskih državljana koji bi se trebali naći među 55.000 zaposlenika institucija, predviđa se da bi ih moglo biti oko 400, i to većinom žena, u skladu s pozitivnom diskriminacijom i dosadašnjom praksom. Većinu zaposlenika u EU iz novih članica čine žene, a i u samoj Europskoj komisiji 52,1 posto je žena.
Prvi natječaj za 350 zaposlenika iz Hrvatske i to na određeno vrijeme - CAST Croatia - bio je objavljen već početkom 2009. godine, no tada je popunjen samo manji dio predviđenih radnih mjesta jer su se hrvatski pristupni pregovori oduljili. Na taj prvi natječaj koji je raspisao Ured za selekciju osoblja za rad u institucijama EU-a u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu - EPSO - prijavilo se 3429 kandidata, dakle 10 puta više nego što je predviđenih mjesta. Prilično zahtjevnom testiranju pristupilo je njih 1981, a potrebni prag prošlo ih je gotovo 1400. No, do zastoja u zapošljavanju došlo je zbog naših pristupnih pregovora. Kad je EPSO početkom 2009. proveo testiranje za naše građane, bilo je to pod pretpostavkom da će Hrvatska do kraja te godine i zaključiti pregovore. Budući da se to nije dogodilo, prema dostupnim informacijama zaposleno je tek nekoliko ljudi. Stoga se upravo sad kad je Hrvatska završila pregovore i do kraja 2011. čeka datum potpisivanja ugovora, očekuje i veće zapošljavanje naših građana u Unijinim institucijama.
Nakon što Hrvatska, kako je najavljeno, najkasnije do sredine prosinca potpiše pristupni ugovor za članstvo u EU, bit će raspisan natječaj za zapošljavanje hrvatskih državljana u Unijinim institucijama i agencijama, i to na neodređeno vrijeme.A kako bi netko uopće pristupio natječaju za posao, mora poznavati jedan od tri jezika na kojima se provodi testiranje - engleski, francuski ili njemački, dok kandidati za prevoditelje moraju znati dva strana jezika. Uz jezik, potrebno je i osnovno poznavanje institucija EU-a te proći testove inteligencije, logičkoga razmišljanja i, primjerice, brzog reagiranja. Službenici zaposleni na određeno vrijeme imaju plaću između 1800 i 6500 eura, dok je najniža početna plaća stalno zaposlenog asistenta oko 2600 eura. Uz to, imaju pravo na naknadu za odvojeni život koja iznosi 16 posto plaće te na povlastice za djecu.
Oni pak kojima se to čini prezahtjevno, morat će pričekati da Hrvatska postane punopravnom članicom. Tada će pri zapošljavanju za naše radnike vrijediti ista pravila kao i za ostale europske zaposlenike. Doduše, neće nam odmah biti otvorena vrata tržišta rada svih zemalja. Prema nekim informacijama, odmah ćemo moći na rad u Veliku Britaniju, Irsku i Švedsku, a dvije godine kasnije u Portugal, Španjolsku, Grčku, Italiju i Finsku. Tek će, navodno, manji broj zemalja, među kojima Njemačka i Austrija, odrediti maksimalno prijelazno razdoblje od sedam godina za zapošljavanje hrvatskih državljana.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
