Iako se očekivalo, tako snažno potonuće dobiti poduzetnika ipak je iznenadilo analitičare, a uglavnom se pripisuje slabijim rezultatima u velikim poduzećima.
Tek nekoliko dana nakon što su objavljeni obeshrabrujući podaci o BDP-u, na turobno stanje ekonomije ukazuju i pokazatelji o poslovanju poduzetnika. U prvom kvartalu ove godine, prema podacima Fine, bruto dobit im je iznosila 4,5 milijardi kuna, što je čak 51,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Održanje na životu
Iako su očekivali loše vijesti, analitičari su ipak iznenađeni veličinom pada dobiti poduzetnika. Uglavnom se pripisuje slabijim poslovnim rezultatima velikih poduzeća puput Ine. No, u krizi su stradali i cijeli sektori, osobito trgovina koja je, uz sve, bila pogođena i neradnom nedjeljom. Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da podaci, prije svega, ukazuju na velike probleme u realnom sektoru.
- Poduzeća su dobar dio svog prihoda morala trošiti na elementarne potrebe, odnosno održanje na životu - kaže Popijač.
Strojevi i oprema
Ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika iznosili su 137,7 milijardi kuna i u odnosu na prvo tromjesečje lani manji su 6,4 posto. Istodobno, rashodi su smanjeni 3,3 posto i iznosili su 133,2 milijarde kuna. Novac se uglavnom trošio na materijalne rashode i plaće, napominje Popijač, a vrlo malo je ostalo za investicije.
Da je tome tako, govori i podatak o padu investicija u prvom kvartalu od čak 12,4 posto. - Uz baltičke zemlje, Sloveniju i Bugarsku, Hrvatska je od tranzicijskih zemalja zabilježila jednu od najviših stopa pada investicija u prvom kvartalu - navode analitičari PBZ-a, ističući da je pad uglavnom posljedica snažnog pada privatnih investicija, kako u pogledu građevinske aktivnosti tako i u pogledu ulaganja u strojeve i opremu. U nastavku ove godine očekuje se daljnje pogoršanje, a Popijač strahuje da će se kriza tek pokazati u najgorem svjetlu.
Borba s nelikvidnošću
Stoga od vlasti očekuje da se odmah aktivira na rješavanju stanja u ekonomiji. Uz rebalans proračuna i smanjenje javne potrošnje očekuje “nastavak borbe s likvidnošću tako da javni sektor plaća svoje obveze, te reformu javne uprave kako bi gospodarstvo dobilo daha za dizanje konkurentnosti”.
Smanjuje se nelikvidnost
U nizu liših vijesti malo je ohrabrujući podatak koji ukazuje na smanjenje nelikvidnosti.
Na kraju svibnja, kako pokazuju podaci Fine, iznos nepodmirenih obveza do 60 dana lagano se smanjuje.
To se pripisuje nastojanjima države da poboljša plaćanje javnih poduzeća koja su dala određene rezultate.
O značajnijoj i trajnijoj promjeni još se ne može govoriti.
Kod pravnih osoba obveze neprekidnog trajanja od 61 dana i više veće su od 15,8 milijardi kuna, a kod fizičkih osoba veće su od 4,3 milijarde kuna.
Prema stanju od 31. svibnja, neprekidno je bilo blokirano 1949 pravnih osoba, u kojima je bio zaposlen 10.681 radnik. U odnosu na kraj prošle godine broj blokiranih pravnih osoba veći je za 3,9 posto, a iznos njihovih blokada za 46,8 posto.
Marina Klepo, jutarnji.hr