Dodatni udar: Zbog skuplje struje slijede novi otkazi!

Prosječna hrvatska četveročlana obitelj za struju će ubuduće plaćati čak 170 kuna više.

Najavljeno poskupljenje struje za vjerojatnih 17 posto dodatno će umanjiti ionako sve slabiju kupovnu moć građana i usporiti izlazak hrvatskoga gospodarstva iz recesije, a poslovanju HEP-a neće puno pomoći.

- Poskupljenje energetana u recesiji vjerojatno je najgore što se može dogoditi. Iako je taj potez bio neizbježan, trebalo ga je kombinirati s novim modelom plaćanja struje, po kojem bi se korištenje električne energije za određenu kvadraturu plaćalo po jednoj, subvencioniranoj cijeni, dok bi se struja za višak stambenog prostora plaćala po višoj, tržišnoj cijeni - upozorava Davor Štern, stručnjak za energetiku. - Rast cijene struje dodatni je udar na ionako nisku konkurentnost industrije - kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik HUP Cro Industrije. Svaki pad konkuretnosti vodi padu proizvodnje, povećanju cijena, ali i novom valu otkaza.
Puno veći računi

Ovako, svi će građani uskoro plaćati znatno veće račune za struju nego sada. Uzmemo li u obzir da mnogima mjesečni račun za struju već sada doseže 1000 kuna, poskupljenje od 17 posto značilo bi da će za korištenje tog energenta prosječna četveročlana hrvatska obitelj morati izdvojiti 170 kuna više. To će za posljedicu imati još manju potrošnju, što nije dobro za ekonomiju.

- Najavljeno poskupljenje struje posebno će pogoditi niže dohodovne skupine, odnosno one građane koji zarađuju manje od državnog prosjeka, što je većina - kaže Hrvoje Stojić iz Hypo-banke.

Njima, doduše, u pirlog ide skoro ukidanje niže stope kriznog poreza od dva posto, no već je sada jasno da će to povećanje raspoloživa dohotka džepove građana podebljati za 60 do 120 kuna, “pojesti” više cijene struje.

Kada se tome doda i očekivano povećanje cijene plina, jasno je da Hrvate pravi energetski udar i još sporiji izlazak iz recesije tek čeka. Ipak, naglašava Stojić, licemjerno je govoriti o eroziji kupovne moći u uvjetima kada prosječan Hrvat više troši na mobitel nego na neke druge osnovne životne potrepštine.

Valja uzeti u obzir i da su cijene struje u Hrvatskoj među najnižima na Starom kontinentu, pa je njihovo poskupljenje bilo samo pitanje trenutka.
Među nižim cijenama

Cijena kilovatsata struje u Hrvatskoj lani je iznosila 0,0935 eura. Nižu cijenu struje od Hrvatske u Europskoj Uniji (EU) lani su imale Bugarska, Poljska (0,0883 eura) i Rumunjska (0,0814 eura). No druge zemlje nerijetko imaju i dvostruko više cijene.- Poskupljenje struje zakrpat će rupe u HEP-u, ali neće ništa riješiti - kaže Štern.

9,84 milijarde kuna iznosio je prihod od prodaje koju je ostvario HEP u 2008. godini. Na mrežu HEP-a spojeno je 2,1 milijun korisnika i nekoliko tisuća tvrtki.

375 milijuna kuna iznosi dug građana HEP-u, ali se procjenjuje da je dug HEP-a prema građanima za preplaćenu električnu energiju još veći.

750 milijuna kuna iznosi dug tvrtki za struju prema HEP-u, što je 50 milijuna kuna manje nego što je bilo prije šest mjeseci.

Vlada nudi antirecesijske mjere, a onda diže cijene
Vladimir Ferdelji kaže da je povećanje cijene struje još jedan u nizu nelogičnih poteza Vlade. S jedne strane Vlada stalno usvaja antirecesijske mjere kojima navodno želi pomoći gospodarstvu, a onda najavi dizanje cijene struje. Moja tvrtka godišnje već sada plaća pet milijuna kuna za potrošenu električnu energiju, pa vi sad izračunajte koliko će nam se ovaj trošak povećati. Većina prerađivačke industrije radi na električnu energiju, a samo rijetki koriste plin i oni će sada profitirati, kaže Ferdelji. S druge strane, i svaka modernizacija proizvodnje za sobom povlaći veću potrošnju energije, pa je pitanje tko će uz ovolike troškove ići u investicije. Ferdelji kaže kako je prijedlog koji je dao HEP nerazumljiv, pa je teško dokučiti koliki će biti rast. (M. Ku.)

Cijene će skočiti, ali većeg rasta inflacije neće biti
Poskupljenje struje poskupit će troškove poslovanja poduzeća i gurnuti rast cijena na malo prema gore, no Hrvatska ne treba strahovati od inflacijskog udara.

Naime, u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama, manevarski prostor za neka veća poskupljenja bitno je sužen, pa niti inflacijski pritisci neće biti veliki.

Stoga Stojić očekuje da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini, unatoč poskupljenjima, iznositi dva posto, što je manje nego ranijih godina. (A. M.)