Domaći gaming studio u kojem svi imaju iste plaće želi oživiti arkade

Foto: Gamechuck

Osnivači domaćeg gaming studija Gamechuck Aleksandar Gavrilović i Igor Kolar su uvjereni da "geek" nostalgija ima prođu, a na to su stavili ulog od dva milijuna kuna

Pokrenuvši biznis prije malo više od dvije godine, 29-godišnji Gavrilović i 34-godišnji Kolar, skupili su milijun kuna od privatnih investitora, a onda još milijun iz Europske unije u programu Creative Europe, kao prvi hrvatski startup kojemu je to pošlo za rukom, da bi posljednjih godinu dana u tišini radili na razvoju retro videoigre Speed Limit i proizvodnji arkadnih kabineta.

Videoigru su lansirali prije tjedan dana. Oldschool pucačina koju su dosad prodali u gotovo 10 000 primjeraka. Do kraja godine planiraju proizvesti i deset arkadnih kabineta na kojima će se Speed Limit moći igrati u kafićima, hotelima, igraonicama.

Aleksandar Gavrilović kao direktor mora u rukama držati financijske konce: prodaja, plaće, troškovi. Napominje ipak da su u Gamechucku te korporativne funkcije ionako beznačajne jer svih 15 zaposlenika - uključujući njega i suosnivača Igora Kolara, kreativnog direktora - imaju iste plaće, isto pravo glasa u odabiru novih projekata, većina je u sindikatu, a nema prekovremenog rada. Čak ni u onom programerskom ludilu kada treba stići zacrtane rokove, a obično se onda radi danju i noću.

- U Gamechucku ne! Zato smo kasnili tri tjedna s lansiranjem, ali bolje tako - kaže Gavrilović.

Ono što je privuklo 15 zaposlenika u mali startup Gavrilovića i Kolaka, koji tek treba zaraditi prvi novac, jest i poslovna organizacija. U Gamechucku je ta organizacija drugačija nego u startupima koji se danas pomodno hvale da nemaju hijerarhije.

- Većina nas je u sindikatu, a time smo definirali i to kako ćemo dijeliti neku buduću zaradu. Dobro je to napraviti odmah na početku - govori Gavrilović. Tako je, recimo, dogovoreno da od dobiti polovina ostaje u tvrtki, a deset posto ide zaposlenicima. Plaće su svima iste.

Osim toga, svi imaju jednako pravo odlučivanja o svim važnim pitanjima tvrtke. To je, kaže, ideja njihove kulture nasuprot korporatizmu. Ta kultura, među ostalim, uključuje i korištenje tzv. open source softvera, besplatnih varijanti skupih alata. Recimo Krite umjesto Photoshopa, Godota umjesto Unityja. Zauzvrat proizvođače besplatnih softvera redovito sponzoriraju, a sve što rade, bilo programiranje i dizajn videoigrice, skladanje glazbe ili proizvodnju arkade, objavljuju na YouTubeu ili blogovima u formi detaljnih tutorijala. Tako, kažu, vraćaju zajednici.

Članak u cijelosti pročitajte na novac.hr