Prijava
Traži
Pitate li bilo kojeg poduzetnika kako mu je poslovati u Hrvatskoj, sigurno će svaki odgovoriti kako danas - nije lako poslovati. Svakodnevna borba za naplatu potraživanja, za kupce i siguran plasman proizvoda na tržištu, golemi porezi i doprinosi koje država traži, preskakanje administrativnih barijera, zaustavljanje investicija, antipoduzetnička klima unatoč zaklinjanju u poduzetništvo - sve te teškoće osjećali su i prije krize, a kriza ih je samo još više produbila. Rezanje troškova, među kojima i najosjetljivije i svima najteže - smanjivanje plaća i ukidanje radnih mjesta - označila su i prošlu, 2010. godinu, u kojoj su samo optimisti vidjeli tračak svjetla na kraju dugog tunela.
Ipak, i u takvim uvjetima neke su kompanije ostvarile dobre rezultate. Mi smo izabrali njih pet dalmatinskih, uglavnom proizvođača, i to okrenutih izvozu, kao primjer koji valja slijediti.
Željko Uzelac, LTH, Benkovac
Željko Uzelac, direktor benkovačke tvornice LTH Metalni lijev, koji djeluje u poslovnom sustavu slovenskog LTH, već je ove godine zaradio nagradu kao najbolji menadžer inozemne tvrtke koja posluje u Hrvatskoj, po izboru Crome, Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika, ali za rezultate u 2009. godini. Za rezultate u 2010. sigurno zaslužuje još veća priznanja, jer je u vrijeme velike recesije zaposlio čak 85 ljudi.
Prošle je godine u automobilskoj industriji, za koju Metalni lijev radi, bila u dubokoj recesiji, a ove se godine situacija radikalno promijenila: posao je krenuo u Zapadnoj Europi, a odmah potom i u Benkovcu, u kojem se proizvode aluminijski dijelovi za motore. Krenuli su i poslovi s Mercedesom, autodijelovi iz benkovačke tvornice, nastale od dijela nekadašnjeg Bagata, ugrađivat će se u automobile A klase, pa sve do luksuzne S klase ove prestižne automobilske marke.
- Cijela ovogodišnja proizvodnja, vrijedna 18 milijuna eura, plasirana je u inozemstvu, mi smo isključivi izvoznici - kaže Uzelac.
- Ulazimo i u nove projekte, proizvodnju tzv. hibridnih automobila koji koriste benzin ili dizel te ekološko gorivo, a osim Mercedesa, radit ćemo i za BMV. Očekujemo da ćemo u 2011. godini još povećati proizvodnju za najmanje 20 posto i da ćemo nastaviti s tehnološkim osuvremenjivanjem, u čemu će određenu ulogu odigrati i moguće priključenje na plinovod kao prvi veliki potrošač zemnog plina u Dalmaciji - ambiciozno najavljuje Uzelac.
U ovoj najvećoj benkovačkoj tvrtki radnici sad imaju plaće od oko tisuću eura bruto, primanja su im u razini prosjeka javnog sektora. Očekuje se da najavljeno povećanje proizvodnje donese bolje rezultate i u tom segmentu.
Željko Goja, HSTEC, Zadar
Željko Goja, direktor HSTEC-a i jedan od osnivača tvrtke koja je nastala u okrilju nekadašnjeg SAS-a, a koja je zadržala najvišu razinu kvalitete proizvodnje, ima sigurno mjesto na zahtjevnom europskom tržištu.
HSTEC proizvodi precizne visokobrzinske vretenske elektromotore, a u zadnje je vrijeme prisutna i u robotici. Godinama je ova relativno mala tvrtka jedan od najboljih izvoznika u Zadarskoj županiji, ubraja se i među najbrže rastuće tvrtke u cijeloj Hrvatskoj.
Jedan od ključnih investicijskih projekata za HSTEC je onaj kojim su nabavili tehnološki najmodernije strojeve za tokarenje i fino brušenje, čime su bitno unaprijedili proizvodnju svojih visokobrzinskih motora i ostale pogonske tehnike. Svu proizvodnju izvoze uglavnom za automobilsku industriju i unatoč krizi - posluje s dobiti.
Prošle je godine dobit iznosila 404.000 kuna, što je isplaćeno kao redovna dividenda sedamdesetak dioničara. Njihov kirurški robot Roki, koji su razvili u suradnji sa Zadarskim sveučilištem, ove je godine na sajmu inovacija u Ženevi dobio Zlatnu plaketu s posebnom pohvalom ocjenjivačkog suda. Budućnost je pred njima.
Kap. Ante Jerković, Atlantska plovidba
Kapetan Ante Jerković sa zadnjim danom 2010. godine otišao je u zasluženu mirovinu nakon pomoračke karijere započete još 1963. na brodovima tvrtke u kojoj je prošao sve pozicije, od kadeta do časnika palube, te člana i predsjednika Uprave Atlantske plovidbe, koju je vodio čak 16 godina.
U međuvremenu je bio i član lokalnih gradskih vlasti te predsjednik udruge Mare nostrum, a od 1995. je i počasni konzul Kraljevine Nizozemske u Dubrovniku. Kap. Jerković ipak još neko vrijeme ostaje na mjestu savjetnika u Atlantskoj plovidbi koja je za njegova mandata stasala u respektabilnu grupaciju. Atlantska plovidba danas značajne učinke postiže u segmentu hotelijerstva, informatike te zračnog prijevoza.
- Imamo 19 brodova prosječne starosti 8,45 godina s ukupno 813 tisuća tona nosivosti. Do 2012. flotu će pojačati sa sedam novogradnji što se dovršavaju na Dalekom istoku te ćemo s 26 brodova nosivosti 1,214 milijuna DWT i prosječnom starošću od samo 6 godina imati flotu koja je među najmlađima u svijetu. Kao takvi bit ćemo respektabilan igrač i na zahtjevnom svjetskom tržištu prijevoza rasutih tereta - kratko je “rekapitulirao” svoj mandat predsjednika Uprave kap. Jerković.
U 16 godina na čelu tvrtke, recimo i to, ostvario je i zavidnih, ukupno 1,720 milijardi USD prihoda. Tvrtka-kći “Dubrovnik Airline” ima pet putničkih zrakoplova, a obnova avioflote s aparatima “airbus 320” slijedi 2011. godine, što će dovršiti njegov nasljednik, novi predsjednik Uprave kap. Pero Kulaš, također “dijete Atlantske”, što je još jedan dokaz tradicije i kontinuiteta tvrtke. Parafrazirajući čuvenog američkog managera Leeja Iacoccu, koji je rekao da se uspjeh ne mjeri velikim brojem dobrih, nego malim brojem loših poteza, kap. Jerković ističe:
- Zbroj svih odluka mora biti pozitivan. Godine 1994., kad sam došao, imali smo 24 broda s ukupno 740 tisuća tona nosivosti, prosječno starih 12,3 godina, a već 2011. prvi put prelazimo magičnu brojku od milijun tona nosivosti s nikad mlađom flotom - ponosan je naš sugovornik.
Josip Boban, AD Plastik, SOLIN
Kako ne bi bili ponosni, samo četiri tvrtke dobiju ovakvo priznanje i to prate svi ostali proizvođači jer mi ne radimo samo za Renault, koji je, uzgred rečeno, jača industrija nego ona cjelokupne Hrvatske.
Kazao je to nedavno za “Slobodnu Dalmaciju” Josip Boban, predsjednik Uprave solinskog AD Plastika, tvrtke koja je ponikla 1952. godine u okrilju nekadašnjega gospodarskog diva Jugoplastike, a svoj razvojni put nastavila samostalno od 1992., nižući uspjehe među kojima je i titula najboljeg dobavljača za područje Euroazije moćnog Renaulta u 2010. godini.
Sudeći po poslovnim pokazateljima u prvih devet lanjskih mjeseci, solinski je proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju, kao i ambalaže za prehrambenu industriju, prebrodio posljedice svjetske ekonomske krize koju je i te kako osjetio i autosektor. Bilo je i zatvaranja pogona, rezanja plaća Upravi i radnicima s posebnim ugovorima, smanjen je i broj zaposlenih u matičnom poduzeću.
U zadnji kvartal 2008. AD Plastik ušao je sa 1100 zaposlenih, a prema podacima dostavljenim Zagrebačkoj burzi za prvih devet mjeseci 2010., u Solinu ih je 910, dok je u cijeloj grupi ukupno 2271 zaposleni. Imaju nekoliko tvrtki-kćeri, posluju na šest lokacija u četiri zemlje: Hrvatskoj, Sloveniji, Ruskoj Federaciji i Rumunjskoj. U prva tri kvartala 2010. dobit grupe AD Plastik povećana je 46,3 posto, na 29,4 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi porasli 42,1 posto na 644,9 milijuna kuna.
U prošloj godini značajan događaj za solinskog proizvođača autodijelova bila je realizacija joint venture ugovora sa francuskom tvrtkom Faurecia Automotive Holdings za zajednički nastup na ruskom tržištu. Isto tako za dioničare AD Plastika bilo je važno uvrštenje dionica na Službeno tržište Zagrebačke burze, čime je Uprava potvrdila opredijeljenost još transparentnijem poslovanju.
Da AD Plastik spada u dobitnike, potvrđuje i cijena njegove dionice, koja je ovih dana na Zagrebačkoj burzi dosegla razine koje nisu viđene od 2008. godine - više od 120 kuna. U regiji, kako kaže čelni čovjek kompanije, nemaju konkurencije, a rezultati bi bili i povoljniji da im naruku ide i tečaj koji stimulira uvoznike.
Tedi Slamić, Djelo, LJUBOSTINJE
Pod sloganom “Zajedno smo jači”, Trgovački lanac Djelo iz Ljubostinja, u žestokoj konkurenciji s Konzumom, Plodinama, Lidlom, Tommyjem i Kerumom, ove godine bilježi 35-postotni rast, po čemu je, bez konkurencije, jedna od najuspješniji tvrtki na šibensko-kninskom području.
- To su naše standardne stope rasta, koje su omogućile da Djelo u posljednjih deset godina kumulativno ostvari petnaesterostruki rast. Sa 64 prodajna mjesta i prometom od gotovo 220 kuna, Djelo danas zapošljava 470 radnika. Samo ove godine otvorili smo 12 novih trgovina, među kojima i supermarket u Vodicama od 3650 kvadrata i otvorili gotovo sto novih radnih mjesta. Procjenjujemo da danas držimo jednu petinu šibensko-kninskog tržišta - kaže izvršni direktor Tedi Slamić, sin vlasnika tvrtke Jose Slamića koji je temelje Djelu udario ravno prije 20 godina.
U čemu je tajna uspjeha Djela? - U prvom redu, u puno, puno rada. Također, trgovina smo na čijim se policama nalazi najviše hrvatskih proizvoda. Potičemo domaće proizvođače da se upuste u proizvodnju i spremni smo te proizvode otkupiti i plasirati kupcima. Nažalost, tu smo još ‘tanki’. I dalje, recimo, izvan sezone moramo uvoziti luk iz Kine, pomidore iz Italije… Inače, Djelo kompletan razvoj temelji na potencijalima ove županije. Od logistike, bez koje ne može ni jedna tvrtka, do proizvodnje. Nastojimo taj krug zatvoriti na razini Županije i tako što više novca zadržati ovdje.
Kad je riječ o planovima, Slamić kaže: - Nastavljamo istim tempom. Svake godine, pa i ove, računamo na dobit. Međutim, ponovo ćemo je reinvestirati. Proširit ćemo tek izgrađeni centar u Vodicama. Još puno prostora ima u Kninu. A onda slijedi širenje na ostatak zemlje.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
