Koji fakultet odabrati, koji je najperspektivniji i osigurava dobro plaćen i atraktivan posao u budućnosti? Na to pitanje u Hrvatskoj nema jasnog i preciznog odgovora. Na žalost nema ni istraživanja o budućim potrebama za radnom snagom, a niti strategije gospodarskog razvitka koja bi konkretnije definirala zanimanja koja će se tražiti za pet, deset ili dvadeset godina. Za razliku od nas, u Europi su unatoč krizi počele pripreme koje će osigurati značajne promjene na tržištu rada.
Godinama isti programi
Obrazovanja za nova zanimanja u nas gotovo da i nema pa se na fakultetima, uz časne iznimke, već godinama nude isti programi. Iznimke su pojedini studiji iz informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Maturanti u pravilu biraju ekonomiju, pravo, politologiju, novinarstvo i tek posljednjih godina malo češće građevinu, računarstvo, arhitekturu...
I upravo građevina, arhitektura, strojarstvo i prije svega zanimanja iz područja IT tehnologija tražit će se sljedećih deset, petnaest ili više godina. Priliku za dobro plaćen posao u budućnosti bi trebali imati i financijaši iz svih područja, stručnjaci za ljudske potencijale, multimediju, web-dizajn i animaciju.
Dobro će se plaćati i pojedine zdravstvene struke koje će, prije svega biti namijenjene "servisiranju" sve starijeg stanovništva kojem će osim redovitih liječničkih usluga trebati različiti profili stručnjaka koji će im pomoći u podizanju kvalitete života – primjerice treneri wellnessa. No za mnoga zanimanja koja se u pojedinim razvijenim zemljama, pogotovu u Sjedinjenim Državama, mogu studirati, u nas nema ni odgovarajućeg naziva.
U raskoraku sa svijetom
Koliko je situacija apsurdna i naša obrazovna stvarnost u raskoraku sa svjetskim trendovima najbolje govori i podatak da se, primjerice, u Hrvatskoj – lobist, sve traženiji profil stručnjaka, ne može školovati. Današnji mladi trebali bi završavati što više stupnjeve formalnog obrazovanja, ali bi se stalnim edukacijama i usavršavanjem svojih vještina trebali prilagođavati potrebama tržišta.
Najperspektivniji stručnjak za klimu i nanomedicinu
Potaknut britanskim istraživanjem, jedan portal je provjerio što naši građani smatraju poslovima budućnosti. Zanimljivo, na prvo mjesto sa 29 posto glasova ispitanika probio se "stručnjak za klimatske promjene". Drugo najatraktivnije zanimanje našim je ispitanicima sa 19 posto specijalist za nanomedicinu, 14 posto željelo bi "uzgajati" nove organe, a šest posto uzgajalo bi genetički preinačene biljke.
Pri vrhu su liste poželjnih zanimanja i stručnjaci za robotiku, astronauti, terapeuti alternativne medicine i stručnjaci za antikorupciju. Kod nekih je još na cijeni i zanimanje političara. Ta je lista želja građana, na žalost, daleko od stvarnosti.
Franka Batelić: Sreću ću okušati na engleskom, pravu i novinarstvu u Zagrebu
Pjevačica iz Rapca, Franka Batelić, prošli je tjedan pisala ispit državne mature iz matematike i hrvatskoga, jučer iz engleskoga, a danas je čeka rješavanje ispita iz politologije.
– Hrvatski je bio lakši nego što sam očekivala i dosta se toga moglo riješiti logičkim zaključivanjem, možda čak 60 posto toga jer smo ispred sebe imali ulomke knjiga uz koje su bila vezana pitanja u testu. Više sam se bojala eseja nego testa – rekla je Franka. Za državnu maturu iz hrvatskoga pripremala se cijele godine, intenzivno je učila posljednjih tjedan dana, a za matematiku je išla na pripreme tijekom proljetnih praznika.
– Iz matematike sam rješavala ispit niže razine, ali kad sam pogledala zadatke s više razine, zaključila sam da bih i njih riješila bez problema jer su većinom bili iz trećeg i četvrtog razreda, a to mi je svježe – kaže pjevačica koja planira sreću okušati na tri fakulteta – pravu, engleskom i novinarstvu u Zagrebu.
Marko Bautović: Studirat ću poslovnu ekonomiju i igrati za Jug u Dubrovniku
Kapetan juniorske vaterpolske reprezentacije Marko Bautović (19), na kojeg dugoročno računaju i Jugov trener Elvis Fatović, ali i izbornik seniorske vrste Ratko Rudić, nije samo uspješan sportaš nego i solidan učenik koji je ove godine završio turističko-ugostiteljsku srednju školu u Dubrovniku i trenutačno polaže maturalne ispite. Premda mu, kaže, nije bilo lako usklađivati školske i sportske obveze jer trenira dva puta u danu, planira upisati poslovnu ekonomiju.
– Zanima me marketinški smjer jer mi je marketing bio najdraži predmet. Iako studij za koji se pripremam traži maturu na osnovnoj, uzeo sam višu razinu jer ona donosi više bodova – pohvalio se Bautović.
Andrej Kramarić: Razmišljam o ekonomiji...
Dinamov nogometaš Andrej Kramarić (19) još nije odlučio hoće li nastaviti školovanje. Želja mu je studirati na Ekonomskom fakultetu, no za sada mu je u prvom planu ipak nogometna karijera.
Za razliku od EU, Hrvatska nema procjenu koje će joj profesije trebati