Država i dalje najpoželjniji poslodavac

Većina Hrvata kao najpoželjnijeg poslodavca i dalje vidi državu što ukazuje na veoma lošu budućnost poduzetništva u Hrvatskoj, no ako želimo privatne inicijative, treba znatno povećati ulaganja u obrazovanje i znanost, kaže Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar.

Hrvatski građani osobni život doživljavaju dvostruko boljima od prilika u državi: 70 posto građana misli da će se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršati, ali samo 34 posto njih smatra da će njihov osobni život biti lošiji.

Djelomično objašnjenje ovako izraženih razlika osobno-javno može pružiti podatak da čak 90% građana svaki dan gleda televiziju, od toga najčešće Vijesti i Dnevnik, te da u novinama najviše njih čita Crnu kroniku (80%). Negativni događaji kojima obiluju te emisije/rubrike zasigurno utječu na iskazani pesimizam u pogledu budućnosti Hrvatske, EU i svijeta. S druge strane činjenica je da životni standard nije jedini, a osobito ne najvažniji element osobnog zadovoljstva i sreće. Obiteljski odnosi i općenito međuljudski odnosi u društvu ono su što najviše određuje stupanj životnog zadovoljstva građana, a tu Hrvatska stoji jako dobro - hrvatski su građani zadovoljniji tim područjima od mnogih u EU.

O tome kako nastaje hrvatski pesimizam može se saznati iz Projekta Pilarov barometar hrvatskog društva koji, pružajući relevantnu spoznaju o političkim, gospodarskim, kulturnim i drugim procesima u hrvatskom društvu, demistificira uvriježenu sliku o njemu i o Hrvatima. Primjerice, prevladava mišljenje o opasnosti "odljeva mozgova", no Pilarovo istraživanje pokazalo je da svega 1,4% mladih visokoobrazovanih želi otići iz Hrvatske. S druge strane, unatoč tome što je zdravstveni sustav neefikasan, više od polovice građana zadovoljna je zdravstvenom zaštitom.

"Paušalne ocjene rezultat su neznanja, stoga nije neobično da se nekritički upuštaju u ocjenjivanje situacije”, kaže u novoj Banci Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar koji ovih dana slavi 18 godina djelovanja.
"Danas raspolažemo parcijalnim i nadasve nesustavnim uvidima u život u Hrvatskoj, a odluke bi se u suvremenom društvu morale donositi temeljem uvida u zbiljske životne prilike i one bi morale biti podložne kritikama birača. Dosadašnja politika temeljena na mišljenjima podrazumijevala je povjerenje građana i političara, a odluke su se donosile na temelju mišljenja nekolicine ili na metodološki neprovjerenim istraživanjima. Odluke bi se danas trebale donositi na temelju sustavnih, promišljenih i strogo provedenih znanstvenih istraživanja te na transparentnim rezultatima", zaključuje Šakić.

Komercijalna isplativost barometra
"Jedini nedostatak Pilarovog barometra jest da za takvo istraživanje više nema financijske potpore pa su upitna iduća istraživanja", dodaje Šakić. "Jesen 2009. je već prošla, očekuje nas Proljeće 2010. Naime, za primjereno sagledavanje rezultata potrebno je voditi računa o tome da oni izražavaju realnu sliku hrvatskog društva u određenom trenutku, ali i pratiti pomake i promjene koje se javljaju u vremenu", istaknuo je.

Šteta što za barometar nema novaca, jer on gospodarstvenicima i političarima, donositeljima ekonomskih odluka, može biti od velike koristi. Naprimjer, činjenica da se gotovo 70% građana osjeća sigurnima te da se ne boje kriminala i nasilja (u EU je to svega 50%) mogla bi poslužiti javnim politikama u donošenju određenih mjera, ali i Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja koja može stranim ulagačima naglasiti kako je Hrvatska u pogledu nasilja sigurna zemlja. Kako je ispitano više od 4000 građana u dvjestotinjak gradova i naselja, moguće je iskoristiti te nalaze i u dugo najavljivanoj reformi lokalne samouprave. No, kako naglašava Šakić, posebna je vrijednost Pilarovog barometra njegova međunarodna usporedivost sa zemljama EU, multi i interdisciplinarnost u istraživanjima koje se temelje na empirijskim podacima.

Porazna je činjenica da se i nakon dvadesetak godina tranzicije privatno poduzetništvo u Hrvatskoj nije afirmiralo jer većina Hrvata kao najpoželjnijeg poslodavca i dalje vidi državu. Naime, Pilarov barometar pokazao je da se više od 80% Hrvata želi zaposliti u državnoj službi, državnim poduzećima i političkim organizacijama, što ukazuje na veoma lošu budućnost poduzetništva u Hrvatskoj.

Društvo znanja u koje toliko želimo ući mora se ostvariti ako želimo privatne inicijative, ali za to treba znatno povećati ulaganja u obrazovanje i znanost, zaključuje Šakić u novoj Banci.