Prijava
Traži
O izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog čega se sindikati ne žele vratiti u GSV, te sve manjem broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, razgovarali smo s Đurom Popijačem, ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva.
Što donosi prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju?
- Imamo tri promjene. Prvo, izjednačava se dob muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, što je učinjeno temeljem odluke Ustavnog suda od 2007. Napominjem da se odluka Ustavnog suda mora poštivati. Dob će se izjednačiti u prijelaznom razdoblju od 10 godina, dakle, do 2020. Drugo, mijenja se polazni faktor za prijevremenu mirovinu, točnije, smanjuju se prijevremene mirovine na način na koji je to bilo do 2008. godine. Dakle, umjesto sadašnjeg umanjenja od 0,15 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, umanjenje će iznositi 0,34 posto, odnosno, umjesto devet posto umanjenja za pet godina ranijeg umirovljenja, to će iznositi 20,4 posto.
Hoće li se isplatiti raditi dulje?
- Napominjem da nije riječ ni o kakvom »penaliziranju« nego o nužnom usklađivanju jer ako netko ide pet godina ranije u mirovinu, znači da će pet godina dulje primati mirovinu, zbog čega njegova mirovina nipošto ne može biti ista kao mirovina onoga koji će raditi pet godina dulje. Osoba koja ide u prijevremenu mirovinu pet godina ranije, pa bi mirovinu uživala pet godina dulje, dakle 15 godina, a čije umanjenje sada iznosi devet posto, dobila bi ukupno više novca, točnije, 13.650 novčanih jedinica, odnosno 136,5 posto. U jednakom postotku povećat će se mirovine za one osobe koje će ostati raditi dulje, nakon uvjeta za starosnu mirovinu. Ovo osobito ističem jer se u javnosti to povećanje nigdje ne spominje.
Koliko sada imamo radno aktivnog stanovništva?
- Odnos radno aktivnog stanovništva u odnosu na broj umirovljenika u Hrvatskoj kreće se oko jedan naprema 1,30, odnosno 1,532.633 osiguranika naprama 1,187.509 umirovljenika. Dakle, 100 umirovljenika prema 130 osiguranika. Taj je odnos vrlo nepovoljan zbog čega je mirovinski sustav već sada iznimno teško održiv.
Kakva je situacija sa zaposlenim u zemljama EU-a?
- Zemlje EU-a u pravilu imaju bitno povoljnije omjere zaposlenih i umirovljenika. Tako u Njemačkoj 100 umirovljenika dolazi na 380 osiguranika, u Italiji 100 umirovljenika dolazi na 210 osiguranika, a u Mađarskoj 100 umirovljenika na 250 osiguranika. Čak je i u manje razvijenim zemljama od naše taj omjer povoljniji. Srbija ima 100 umirovljenika u odnosu na 136 osiguranika, a BiH 100 umirovljenika naprema 133 osiguranika.
Kako se takav omjer odražava na gospodarstvo?
- Na žalost, i drugi pokazatelji su vrlo nepovoljni. Primjerice, s 40 godina staža imamo samo 11,65 posto umirovljenika, sa stažem od 35 do 39 godina ima ih 23,81 posto, dakle, samo 35 posto umirovljenika je u mirovini s više od 35 godina staža. Prosjek staža svih umirovljenika su 32 godine, tri mjeseca i 28 dana - od toga muškarci imaju 34 godine staža, a žene 30. U starosnoj mirovini je samo 51,42 posto umirovljenika. Ukupni rashodi za mirovine u 2009. iznose 34,399 milijarde kuna, što čini 10,53 posto udjela u BDP-u za 2009.
Što treba biti osnovni uvjet za odlazak u mirovinu?
- Osnovni uvjet su godine života, a staž je dodatni uvjet u smislu minimalnih potrebnih godina staža. Uvjet za starosnu mirovinu je sada za muškarce 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za žene 60 godina života i također 15 godina mirovinskog staža. Taj minimalni staž od samo 15 godina pokazuje da su upravo godine života kriterij, odnosno osnovni uvjet za mirovinu. Naravno, svi ti uvjeti izjednačit će se za žene i muškarce u prijelaznom razdoblju od deset godina.
Zašto se predviđa povećanje starosne granice za žene na 65 godina?
- Dob se za muškarce i žene kao uvjet za odlazak u mirovinu izjednačuje se jer se to mora učiniti po odluci Ustavnog suda. Također, i Europski sud za ljudska prava potvrdio je kao opravdano izjednačavanje dobi za mirovinu za žene i muškarce. Izjednačavanje dobi za muškarce i žene postaje pravilo i u Europi. Većina europskih zemalja je već izjednačila dob ili je u postupku izjednačavanja.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
