East Capital: Jugoistok Europe mogao bi biti jedan od postpandemijskih pobjednika

Iako smo često skloni vidjeti našu regiju kao vječnog gubitnika, analitičari East Capitala očito ne misle tako, barem kad je u pitanju postpandemijsko razdoblje

Regija je na putu da primi jedan od najvećih stimulativnih paketa na globalnoj razini (ekvivalent 17% do 35% BDP-a) kroz olakšice iz EU fonda za oporavak i proračun, a također će imati koristi od ključnih ekonomskih i poslovnih trendova nakon COVID-a. Istodobno, investitori bi trebali imati na umu da regionalna tržišta nude neke od najatraktivnijih valuacija na globalnoj razini, navode analitičari East Capitala.

Bugarska i Hrvatska dobit će sredstva u iznosu od 35% svog BDP-a za 2019. godinu, dok će Grčka, Rumunjska i Slovenija dobiti potporu u iznosu od 27%, 26% i 17% svog BDP-a za 2019. godinu. To znači dodatnih 2,5% do 5% BDP-a godišnje, što će biti od velike pomoći srednjoročnim ekonomskim izgledima.

- Naši razgovori s dužnosnicima u Sloveniji i Grčkoj sugeriraju da vlade neće gubiti vrijeme u pripremi projekata kako bi mogle privući većinu dostupnih sredstava, navode analitičari East Capitala.

Dodaju kako očekuju značajne multiplikacijske efekte na ekonomski rast jugoistočne Europe budući da će sredstva biti usmjerena na višestruke široke infrastrukturne projekte i bit će fokusirana na zelenu transformaciju i poboljšanja strukturne učinkovitosti.

- Vjerujemo da će većina zemalja u regiji uspjeti rasti brzinom od 5%, okruženju koje bi trebalo podržati lokalna poduzeća i njihovu zaradu.

Vrijeme je još jedan vrlo pozitivan faktor, jer je oko 70% EU fonda za oporavak namijenjeno do 2023. godine i u potpunosti biti isplaćeno do 2026. godine, kako bi se olakšao ekonomski oporavak ranije u ciklusu, navode analitičari.

U trenutnom okruženju političke i korporativne ambicije se usklađuju stavljajući veći naglasak na lokalnu proizvodnju, preokrenuvši tako dugogodišnje trendove za poticanje proizvodnje u inozemstvo.

- Razumno je očekivati da će veliki dio europskih kompanija pokušati povezati proizvodne lance unutar EU i susjednih zemalja. Balkan i Turska mogu biti regije izbora s obzirom na njihov visoku razinu obrazovanja i profesionalnih vještina, u kombinaciji s još uvijek znatno nižim prosječnim plaćama u usporedbi sa zapadnom Europom (prosječna plaća u Rumunjskoj u prvom kvartalu 2020. bila je 1082 eura mjesečno u odnosu na 4035 eura za Njemačku)

Mnoge zemlje jugoistočne Europe izrazito su ovisne o turizmu, a iako je početni šok bio negativan, očekuje se da će na dugoročni turizam najviše utjecati ograničenja putovanja i zdravstveni propisi, dok bi kratkoročni promet trebao imati koristi. Veće šanse Europljana da putuju u Grčku, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku umjesto odmora u daleke zemlje, koriste Balkanu u smislu preraspodjele turističkih tokova.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala seebiz.eu