Izvoznici nisu konkurentni, osobna potrošnja pada zbog poreznog tereta, a novac iz EU povlači se presporo za rast.
Dok iz Banskih dvora potpredsjednik Vlade Branko Grčić vidi "nove vjetrove i vjeruje da smo na početku preokreta", strani kreditori su skeptični. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upozorila je na to da smo uz Ukrajinu, koja je na rubu rata, jedina zemlja zapela u recesiji.
EBRD ne vjeruje da Hrvatska sama nema snage za oporavak već da je on moguć samo na krilima rasta u okruženju i povlačenju europskoga novca. Je li domaća ekonomija doista toliko slaba da oporavak neće ovisiti o nama? "Europa se sporadično oporavlja, ali situacija na nama važnim tržištima nije loša", kaže ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. "Italija pada, no Austrija i Njemačka rastu. Razvidnije je da je Hrvatska sama sebi problem jer je u ožujku izvoz stagnirao". Uz nekonkurentan izvoz koji se ne može probiti u Europu čak ni u uvjetima kad Njemačka potražnja iznimno raste, klizi i domaća potrošnja, i to zbog stalnog rasta poreznog tereta.
"Kad to zbrojite, dobijete ekonomiju koja se urušava i brz rast javnog duga", kaže Lovrinčević.Samo za otplatu kamata bez rasta novog duga Hrvatskoj realno treba tri posto rasta BDP-a, što bi podrazumijevalo povlačenje neto dvije milijarde eura iz fondova. "U najboljem slučaju možemo povući milijardu eura koji mogu podići BDP za jedan do 1,5 bodova. Drugim riječima, naše šanse da se držimo iznad vode nisu baš jake", kaže. Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u europarlamentu i nekadašnja članica pregovaračkog tima s EU, smatra da je Grčićev optimizam neutemeljen jer Hrvatska nema kapaciteta za brzo povlačenje europskog novca.
Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr