Europska komisija u utorak je u proljetnim proljetnim prognozama blago snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva s 2,1 posto na 1,8 posto u 2016., kao glavni razlog navodeći snažan pad investicija od 22 posto u posljednja tri kvartala.
"Rast će nastaviti sporijim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. Realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto na kvartalnoj razini oslabio je zamah za rast u 2016.", ističe EK.
Neslužbeno se može čuti da je pad investicija iznenadio intenzitetom analitičare koji su pisali prognoze i kao posljedicu donio veći od očekivanog pad deficita, ali i usporavanje gospodarskog rasta. "Mi to nismo očekivali, brojke koje smo imali nisu upućivale na to", istaknuo je dužnosnik Komisije neslužbeno za Hinu. U Bruxellesu računaju da će glavni motor rasta biti domaća potražnja zbog niskh cijena energije i oporavka na tržištu rada koji su poduprli snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava.
"No, s depresivnim tržištem nekretnina i padajućim cijenama, ne očekuje se da će pritisci na razduživanje znatnije oslabjeti u kratkom roku, što će dovesti do umjerenog rasta potrošnje", stoji u izvješću. Investicije bi trebale ubrzati s 1,6 na 2,6 posto zbog realizacije javnih investicija, dok će privatne tvrtke ipak kaskati zbog pritiska razduživanja.
Nakon rekordne sezone 2015. na sporiji kolosijek mogao bi i turizam, kao i izvoznici.
Nezaposlenost bi se mogla smanjiti na 15,5 posto, no i dalje ostajemo u klubu neslavnih rekordera u EU. Komisija prognozira deficit od 2,7 posto u 2016. te javni dug 87,6 posto, a rizik toj projekciji su pregovori sa sindikatima i kontinuirana nesigurnost konverzije franka.
Ministar financija Zdravko Marić smatra da ipak ima razloga za zadovoljstvo jer su projekcije rađene 22. travnja, prije objave plana reformi i Programa konvergencije. U HUP-u pak upozoravaju da su brže reforme nužnost za Hrvatsku te da vremena više nema jer je dobar dio godine već izgubljen.