Ekonomisti: Novi lockdown bi nas dokrajčio

Iako posljednjih tjedana bilježi rekordne brojke zaraženih koronavirusom, Hrvatska ne bi izdržala novo "zaključavanje" gospodarstva

Repriza lockdowna iz ožujka i travnja, naime, za ogroman bi broj tvrtki, upozoravaju ekonomisti i poduzetnici, najvjerojatnije značila i stavljanje ključa u bravu, nezaposlenost bi dosegla rekordne razine, a nacionalno bi gospodarstvo doživjelo slom, dok bi se država našla na rubu bankrota. Stoga poduzetnici upozoravaju kako bi novi lockdown bio najgore rješenje.

"Ne, nikako! Još jedan lockdown od nekoliko mjeseci i mi smo gotovi. To bi bila najgora opcija, naše tvrtke jednostavno nemaju novaca da mogu izdržati još jedno zatvaranje ekonomije. A ni država nema novaca za tako nešto", upozorava za Index suosnivač udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.

"Hrvatska ne bi izdržala još jedan lockdown, njeno je gospodarstvo previše ovisno o potrošnji, turizmu i trgovini, a novo zatvaranje gospodarstva bilo bi katastrofalno kako za većinu ekonomskih djelatnosti, tako i za školstvo, zdravstvo i proračune države i lokalnih jedinica", kaže za Index i upravitelj Westgatea Denis Čupić.

Dodaje kako i podaci iz proljetnog lockdowna dovoljno jasno pokazuju kakve su bile i kakve bi mogle biti posljedice zaustavljanja najvećeg dijela ekonomske aktivnosti u zemlji.

Tako, primjerice, podaci državne statistike za drugo tromjesečje - u kojem je travanj, a u nekim djelatnostima i dio svibnja, bio u znaku "zaključavanja" gospodarstva - pokazuju da je Hrvatska imala pad gospodarske aktivnosti od čak 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje po čemu spada među članice EU koje su najpogođenije koronakrizom. Potrošnja kućanstava u istom se razdoblju srušila 14 posto, investicije su potonule 14,7 posto, dok se izvoz roba smanjio 10,9 posto, a usluga čak 67,4 posto. Snažno je pao i uvoz pa smo u drugom ovogodišnjem tromjesečju uvezli za četvrtinu manje roba nego u drugom lanjskom kvartalu, a usluga čak 42,5 posto manje.

U travnju, dok je trajao lockdown, industrijska nam je proizvodnja, prema podacima DZS-a, pala 11 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istodobno, promet u trgovini na malo urušio se 25,5 posto, dok se opća razina maloprodajnih cijena smanjila 0,2 posto. Pala je i potrošnja električne energije pa smo, kako pokazuju novi podaci Eurostata, u travnju potrošili 10,3 posto manje struje nego u istom lanjskom mjesecu, što je ponajprije posljedica zatvorenih ureda, hotela i ugostiteljskih objekata.

Jedino što je i u vrijeme lockdowna poraslo bile su nezaposlenost i državna potrošnja koja je u drugom kvartalu porasla 0,7 posto, što je rezultat primjene mjera za očuvanje radnih mjesta i ostalih pokušaja vlasti da u koronakrizi spasi što se može spasiti od gospodarstva.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala index.hr