Energetska tranzicija postaje alat izlaska iz krize

Hrvatska se u planu oporavka treba usredotočiti na manevre kojima može pokrenuti gospodarstvo, te se približiti ugljičnoj neutralnosti

S ciljem pokretanja gospodarstva nakon pandemije Covid-19, Europska komisija ponudila je plan za oporavak u iznosu od 750 milijardi eura, od čega se minimalno 30% mora utrošiti na klimatsku zaštitu i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Kako bi imale pristup ovom fondu za oporavak, države članice EU moraju pripremiti planove oporavka u okviru svojih nacionalnih programa reformi koji trebaju sadržavati prioritete ulaganja i reformi, te ih dostaviti do travnja 2021.

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske ističe da bi se stoga i Hrvatska u svojem planu oporavka trebala usredotočiti na aktivnosti kojima može ponovno pokrenuti gospodarstvo, i to na održivim temeljima, te se približiti ugljičnoj neutralnosti – cilju kojeg je Europski zeleni sporazum predvidio dostići do 2050. Europa je uvelike ovisna o uvozu gotovo svih energenata, posebice nafte i plina, te je jasno zašto je upravo Europska unija globalni predvodnik zagovaranja obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije.

Procjene su da EU uveze godišnje više od 53% ukupnih potreba za energijom, ponajviše nafte i plina, a za što plati oko 250 milijardi eura.

Iako je u EU “zelena agenda” već dugo top tema, od strategije 20-20-20 pa svih koje su slijedile, s prošlogodišnjim izborom nove Europske komisije kojoj je na čelu Ursula von der Leyen, a povjerenica za energetiku je Kadri Simson iz Estonije, čitava energetska perspektiva EU je dignuta na jedan novi, puno viši nivo.

Situacija oko korone virusa koja je gotovo u potpunosti zaustavilo europsku ekonomiju, a oporavak će biti težak i dugotrajan, je donio dodatni zamah energetskoj tranziciji kao alatu izlaska iz krize.

Porast udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2007. do 2018. u EU velikim dijelom odražava širenje triju obnovljivih izvora energije u cijelom EU-u, ponajprije energije vjetra, ali i solarne energije te krutih biogoriva (uključujući obnovljivi otpad).

Tijekom tog desetogodišnjeg razdoblja udio solarne energije u ukupnoj količini električne energije proizvedene u EU-28 iz obnovljivih izvora energije porastao je s 0,7% na 12,3%.

Podaci Eurostata pokazuju da je udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji utvrđen za svaku zemlju EU-a zasebno, pri čemu se vodilo računa o različitim startnim pozicijama, potencijalima na području obnovljivih izvora i gospodarskim rezultatima. Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dosegnula obvezujuće ciljeve ili ih premašila.

Pored Hrvatske, u toj su skupini Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska. U tri četvrtine zemalja EU-a udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji povećan je u 2018. u odnosu na godinu ranije, smanjio se u njih šest, a u Sloveniji je ostao nepromijenjen.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr