Prijava
Traži
Većina europskog novca u narednih sedam godina dolazi uz uvjete. Čak i za onih 5,9 milijardi eura, golemih 45 milijardi kuna, trebat će napisati i u nekoj mjeri obrazložiti mjere i projekte.
Kao božansku intervenciju koja koja će jednim potezom razdvojiti more ili s dvije ribe nahraniti mase, predstavljen je u Hrvatskoj dogovor članica o novom proračunu i fondu za oporavak.
Oklada na tržište
A petodnevni summit na kojem su frcale iskre završio je sporazumom o 1074 milijarde eura teškom proračunu za 27 članica u razdoblju od 2021. do 2027. te, gotovo još toliko, 750 milijardi eura vrijednom fondu za oporavak.
Hrvatska u toj priči na raspolaganju ima 12,6 milijardi eura kroz Višegodišnji financijski okvir (VFO) te 9,4 milijarde eura kroz Fond za oporavak, odnosno instrument EU Next Generation.
Stavivši sve karte na stol Europa, prvenstveno Njemačka, procijenila je da bi korona kriza itekako mogla dotući taj jedinstveni projekt.
Nakon Brexita i dok se svijet neuspješno bori s pandemijom, a u koktelu neprijateljski nastrojenog Donalda Trumpa na Zapadu i zatvaranjem azijskih tržišta (što zbog korone što jačanjem Kine), zajedničko europsko tržište ostaje “best bet”.
Čak i ako treba spašavati Italiju, Španjolsku, Grčku koje plešu na rubu tehničkog bankrota (uz to posebno teško pogođene koronavirusom) te druge visoko zadužene južne zemlje. Trebalo je pregristi, opravdati milijarde bespovratnih eura pred vlastitim biračkim tijelom, zbog čega je posebno glasna bila “štedljiva četvorka” – Švedska, Austrija, Nizozemska i Danska.
Premda je dogovor predstavljen kao da će tih 22 milijarde eura sutra netko klikom miša prebaciti na račune građana pa ćemo magično preko noći izaći iz krize, istina je daleko od toga.
Točno je da je novac na raspolaganju gotovo udvostručen u odnosu na prethodnu omotnicu, no činjenica je da su ukupna sredstva povećana svim članicama, iako ne proporcionalno. Onih 12,6 milijardi eura stavljeno je na raspolaganje, no njihovo povlačenje ovisit će o projektima, opravdanosti i vrlo namjenskom trošenju uz stroge uvjete.
Baš kao i u prethodnoj omotnici u kojoj se stalno ‘spinala’ vrijednost ugovorenih, no ne i realno povučenih sredstava. Novac iz Fonda za oporavak nešto je drugačija priča; od 9,6 milijardi eura, bespovratno je 5,9 milijardi kuna, a preostalih 3,7 milijardi dostupno je kroz kredite, dakle kondicionirano.
Dakle, većina europskog novca u narednih sedam godina dolazi uz uvjete. Čak i za onih 5,9 milijardi eura, golemih 45 milijardi kuna, trebat će napisati i u nekoj mjeri obrazložiti mjere i projekte.
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
