Slovenija, Njemačka, Italija, Francuska te niz drugih zemalja Europske unije već su pripremile i počinju provoditi mjere za pomoć gospodarstvima koja su usporila zbog epidemije koronavirusa. U središtu epidemije je Italija, jedan od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera, čiji su prometni pravci na sjeveru zemlje jedna od prometnih žila kucavica cijele Europske unije.
Vlade u zemljama Europske unije vrlo su dobro svjesne toga što znači usporavanje protoka roba i osoba kroz sjever Italije i što će moguće proširenje zona karantene diljem Europe značiti za gospodarstvo našeg kontinenta. Zbog toga su Nijemci već pripremili kompenzacijske mjere od 12 milijardi eura, Talijani imaju protumjere od milijardu eura, a i Slovenci će poduzetnike koji zapadnu u probleme, ponajviše u sektorima transporta i turizma, braniti mjerama od milijardu eura.
No stječe se dojam da se u Hrvatskoj svi još uvijek više boje samog koronavirusa, a ne posljedica koje će on ostaviti na ekonomiju. Dok u EU počinje borba za spas svakog radnog mjesta, nema konkretnih najava iz Vlade kako će se točno pomoći gospodarstvenicima.
Zašto je to tako, pitamo ekonomista Damira Novotnyja, a on ima vrlo logično objašnjenje. Tvrdi da naša vlada još nije izišla s konkretnim mjerama za pomoć gospodarstvu jer u proračunu jednostavno nema dovoljno novca da ih provede.
'U dobrim godinama trebalo je štedjeti novac za ovakve krize.', poručuje Novotny te objašnjava zašto se država u ovom trenutku ne želi zaduživati:
'Kada bi se sada krenulo u uzimanje novog duga, propao bi sav trud uložen u uvođenje eura. Stoga mi se čini da se čeka da epidemija koronavirusa posustane sama od sebe ili da nam se prelije nešto novca od zaštitnih mehanizama koje će aktivirati Europska unija. Ova kriza daje nam još jedan razlog više da požurimo s uvođenjem eura: naših proračunskih viškova nema, pa bismo u eurozoni barem bili pod zajedničkim kišobranom', pojašnjava Novotny...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.