Prijava
Traži
'Svježa' statistika dokazuje da viši stupanj naobrazbe znači brži odlazak s burze.
Ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika koje bi trebalo startati u prvom dijelu iduće godine dodatno otvara pitanje koje kvalifikacije i diplome domaćim radnicima donose najkraći boravak na burzi rada.
Ta statistika ponešto varira iz godine u godinu, no posljednjih nekoliko godina ona odražava trend rasta ponajprije turističkog sektora i odlazak radnika, osobito iz sektora zdravstva. Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledom podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su tijekom prošle godine ušli u evidenciju i našli zaposlenje u roku od šest mjeseci, uključujući i prvi dio ove godine, utvrdili su da i dalje poslodavce najbrže nalaze kuhari i konobari, te hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, za kojima je potražnja visoka, čak i ne samo u priobalnim dijelovima zemlje. U roku od šest mjeseci zaposli se više od polovice svih koji se prijave na burzu. Što se diploma tiče, najvrjednija je za brzinu zapošljavanja ona s učiteljskog studija. I to u svim većim županijama. S tom diplomom u pola godine s burze ode od 77 do 88 posto nezaposlenih.
Standardno je i da viši stupanj naobrazbe znači i brži odlazak s burze, a kako su posljednjih godina pozitivniji trendovi na tržištu, tako je i povećan udjel onih koji u šest mjeseci posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe, izuzev za osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Žene se pri tom zapošljavaju u svim kategorijama brže od muškaraca, uz izuzetak srednjoškolskog obrazovanja.
U Zagrebu i njegovom prstenu u kratkom roku su s burze otišli slastičari i automehaničari, kuhari i vozači motornih vozila, te konobari. Slabija potražnja za frizerima, cvjećarima, instalaterima i automehaničarima, što analitičari vide kao znak da još uvijek na zagrebačkom području nema oporavka osobnih usluga. Za razliku od Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo je taj dio statistike iznenadio HZZ, jer bi bilo za očekivati da je s rastom u turizmu zaživio i sektor usluga. Sličan je trend s uslužnim zanimanjima i u Primorsko-goranskoj županiji, a do posla, osim kuhara, tamo brzo dolaze i vozači, dok su među fakultetski obrazovanima s burze poslodavce najbrže našli nezaposleni sa završenim učiteljskim, te studijem strojarstva.
I u Osječko-baranjskoj županiji učiteljski studij najisplativiji je za brz dolazak do posla, uz studije matematike i informatike i opće medicine. Kad su strukovne škole posrijedi, u postocima šumarski, te tehničari za elektroniku i prehrambeni, te strojarski i medicinski tehničari relativno brzo se zapošljavaju, a i u ovoj županiji izuzetna je potražnja za kadrovima u turizmu, od kuhara i konobara do komercijalista i hotelsko-turističkih tehničara.
U pravilu, potražnja je najslabija za kadrovima iz društvenih i humanističke profesije, u kojima je ponuda ujedno i velika. U Zagrebu se, primjerice, u prošloj godini na burzu prijavilo 200 diplomiranih novinara, a tek trećina je našla posao u roku do pola godine. Među profesijama koje sporije dolaze u radni odnos su i kineziolozi, politolozi, komunikolozi, pa i ekonomisti, s time da analitičari HZZ-a ukazuju i na vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabrano sveučilište na kojemu je stečena diploma.
Ostatak članka pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
