Prijava
Traži
Računalnom prevarom novozagrebačka tvrtka oštećena je za nekoliko stotina tisuća eura, a u policiji istragom pokušavaju pronaći prevarante.
Zagrebačka policija objavila je kako je 43-godišnja zaposlenica tvrtke sa sjedištem u Buzinskom prilazu na svoju poslovnu e-mail adresu primila poruku, kojom je od nje zatraženo ažuriranje mobilne aplikacije banke za tvrtke. Ona je to i učinila koristeći poveznicu na link, a nedugo zatim s računa tvrtki u više transakcija obavljene su isplate od nekoliko stotina tisuća eura.
Iz Ravnateljstva policije učestalo upozoravaju kako je internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce, koji se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od žrtava izvukli novac ili vrijedne financijske informacije.
Prevare s umrlim rođakom ili nigerijskim princem su zastarjele
Ističu kako prevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata, već taktike računalnih prevaranata postaju sve inovativnije i teže za otkriti.
Od pretvaranja da su voditelj organizacije osobe koju namjeravaju prevariti do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - novac i/ili bankovne podatke. Kao najučinkovitiju obranu od ove vrste prevara u policiji ističu obrazovanje potencijalnih žrtava, a to može biti svatko na internetu.
Podizanje svijesti u društvu čini nas sigurnijima
Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima, poručuju. Kao sedam najčešće korištenih financijskih online prevara navode CEO/direktorsku prevaru kojom se varalice pretvaraju da su šefovi ili nadređeni te zaposlenike navode da uplate novac na lažni račun ili neovlašteno doznače novce s poslovnog računa.
Varalice se pretvaraju kao klijenti/dobavljači te žrtve navode da plate buduće račune na drugi bankovni račun, a mogu ih i zvati telefonom te ih pokušati navesti da otkriju osobne, financijske ili sigurnosne podatke, ili da im uplate novac.
Takozvanom Phishing mrežnom krađom identiteta s lažnim e-mailovima prevaranti šalju lažne poruke kojima građane pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka, dok Smishing krađa znači pokušaj kibernetičkih kriminalaca da SMS-om dođu do podataka.
Koriste i lažne e-mail poruke banke s poveznicom na krivotvorenu stranicu, romantičnom prevarom pretvaraju se kao zainteresirani za vezu, a osobne informacije prikupljaju i kroz kanale društvenih medija.
Izvor: index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
