Jeste li znali da se u Hrvatskoj proizvodi jedini na svijetu tzv. sistem izgubljene oplate koja ostaje kao trajna termo izolacija, a može podnijeti potrese od 9 do 11 stupnjeva po Richteru? Taj proizvod-inovacija izlazi iz pogona ‘StiroDom’ u Lučkom, vlasnika Maria Franića iz Splita, koji je uz Mihajla Ćizmića, predsjednika Društva inovatora DIATUS Split, bio gost podcasta Poslovni đir, kojeg uređuje i vodi Ojdana Koharević.
Franić se prisjetio svog poduzetničkog puta, odnosno inovacije koja mu je donijela nove poslove.
– Kod mene je situacija jednostavna, od 2011. do 2015. sam se bavio uvozom sličnih materijala, ne samo iz europskih zemalja. Došao sam na ideju da izradim trajnu oplatu s izolacijom stiropora i kamene vune, tako da sam sada jedini proizvođač u svijetu tzv. sistema izgubljene oplate koja ostaje kao trajna termo izolacija, a može podnijeti potrese od 9 do 11 stupnjeva po Richteru. Na razvoju ideje nisam radio sam već sam okupio stručnjake iz raznih branši, te sam 2017. počeo proizvodnju, prisjeća se Franić. Iste godine prijavio se na natječaj DIATUS-a za najbolju inovaciju, dobio zlatnu medalju i ta mu je nagrada, kako kaže Franić, dala vjetar u leđa za dalje.
Za inovatore u medijima najčešće čujemo kada dobiju nagrade, no što je s njihovim inovacijama poslije, mogu li uspješni inovatori biti i uspješni poduzetnici, upitala je urednica. Odgovorio je Mihajlo Čizmić koji je predstavio rad DIATUS-a:
– DIATUS je registriran prije 36 godina i svake godine se održavaju natjecanja na kojima se proglašavaju najbolje inovacije. Do sada imamo 1300 prijavljenih inovacija od 1150 inovatora, kaže Čizmić.
Splitski inovatori bili su uspješni i na nedavnom natjecanju za najbolju inovaciji ARCA 2024. Tako je učenik 4. razreda Elektrotehničke škole u Splitu Luka Štrbac s mentorom Miroslavom Dujmovićem dobili zlatnu medalju za inovaciju RetroLink. Isto odličje je dobio i član DIATUSA Marjan Matić (TAP IN – novi način izrade i postave parketa), dok su srebrne medalje zaslužili Nataša Radas (Silabus prikaz Pitagorina poučka, Pero Budimir Bekan (Automatski samopunjač električnog vozila) i Tedy Popovac (Vijak s jednosmjernom navojnom glavom).
Sve to daje vjetar u leđa članovima Društva inovatora, no voditeljica Koharević je ponovila upit što se događa poslije, može li inovator doista živjeti od svoje inovacije, odmah postati i poduzetnik ili je lakše da najprije bude poduzetnik te postane innovator. Ili nešto treće, samo proda inovaciju.
– Taj drugi dio pitanja ste dobro rekli, kroz naše Društvo je prošlo više od 1000 inovacija i uvijek je lakše i jednostavnije kad neki poduzetnik proizvodi, dođe mu ideja da napravi nešto inovativno, tada može očekivati i značajnije prihode, odgovara Čizmić. Upravo zato DIATUS, koji je član Hrvatske zajednice inovacija, prema resornom Ministarstvu ide s idejama, da početnicima koji su ostvarili značajne uspjehe država daje vaučere kao poticaje jer sutra će se to vratiti svima nama…
Svjetlo na kraju tunela je primjer poduzetnika Maria Franića koji od svoje inovacije danas živi i ima tvrtku, no njegovoj inovaciji prethodio je poduzetnički put sa sličnim proizvodima. Danas od te inovacije može živjeti njegova obitelj, te zaposlenici, a nakon uhodanog pogona u Lučkom u planu mu je širenje posla u – Dalmaciju, ekskluzivno je otkrio za Poslovni FM.
– Riječ je o pogonu vrijednom 6,5 milijuna eura, nadam se da će to biti kroz 2,3 godine…-najavio je Franić.
S takvom inovacijom se dvostruko manje vremena potroši na gradnju, kako kaže sretan je što je nekada uvozio, a sada je izvoznik, najprije u Italiju, a zatim i u države na sjeveru Europe. No, kako kaže sve je stvorio sam, sa suradnicima, bez bilo čije pomoći, pogotovo bez pomoći države ili lokalne zajednice.
– Da sam vani ovo napravio vjerojatno bih bio milijarder, kontaktiram s inovatorom iz Norveške, kad je on pustio patent u distribuciju država mu se prva obratila i dala 170 tisuća eura poticaja. – kaže Franić. S radnom snagom nema problema, no ima problema s nedostatkom materijala pa gotovo sve mora uvoziti.
– Kad sam krenuo u posao to je bio najveći problem, odupirao sam se tom uvozu, na kraju sam morao uvoziti. Mi nemamo proizvodnju, nemamo industriju, ima nešto na sjeveru Hrvatske i to je sve… – govori Franić.
Našim političarima su puna usta hvale za inovatore, no jasno je da njihove potpore ostaju deklarativne jer naši inovatori ne dobijaju nikakve novčane poticaje.
– Europska unija je doista svojim članicama dala upute za ‘ponašanje’ prema inovatorima, no sve ostaje na tome. Dali smo prijedlog da u Vladi RH bude ministar bez portfelja zadužen za inovacije, no na taj prijedlog nitko nije odgovorio – kaže Čizmić.
Kako bi poticali poduzetništvo i inovacije u studentskoj dobi većina Sveučilišta u Hrvatskoj podržava Hrvatsku zajednicu inovacija, s izuzetkom Sveučilišta u Splitu. Kako navodi Čizmić, nekoliko puta su kontaktirali s odgovornima, no do sastanka nije došlo. Zašto je tako, u DIATUS-u ne znaju, no oni u svojoj ideji za suradnju neće stati.
Autorica: Ojdana Koharević