Prijava
Traži
Dok se realni sektor, nakon izbijanja krize, prilagodio novonastaloj situaciji i smanjio troškove, država je nastavila trošiti kao da se ništa posebno ne događa.
Sve do 2010. godine, javni dug bio je donekle pod kontrolom, ispod 60 posto BDP-a, što zadovoljava čak i kriterije eurozone, no država nije htjela svoju potrošnju prilagoditi uvjetima krize, proračunski manjak krpao se zaduživanjem, te sada imamo dug koji će otplaćivati niz budućih generacija.
Zaduži unuka, da nahraniš uhljeba
Kako pokazuju razne analize, glavni "izvor" duga je deficit, odnosno razlika između onoga što država potroši i uprihoduje, te je on, na primjer, samo prošle godine iznosio 18,8 milijardi kuna.
To se, naravno, financira zaduživanjem, a kada država tako "posluje" godinama, dobijemo rezultat kakav imamo sada. Koliko je Vlada uspješna u "reformama" pokazuje i da je taj deficit treći najveći u EU, odmah iza Cipra i Španjolske.
Uz dug idu i kamate, koje su sve veći teret za državni proračun. Prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine, za kamate je izdvojeno više od pet milijardi kuna, što je rast od 10 posto, u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska tako za kamate izdvaja oko 3,5 BDP-a, što je daleko više od usporedivih zemalja, poput Češke, Bugarske, Rumunjske i Slovačke, od kojih niti jedna za kamate ne izdvaja više od 2 posto BDP-a. To je posebno problematično s obzirom da nam anemični rast gospodarstva, koji je sada ubrzao na 1,2 posto, ne osigurava niti otplatu kamata.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
