Prijava
Traži
Kakav je ovo fenomen da imamo golemi pad BDP-a, a on se u stvarnom životu, u broju nezaposlenih, gotovo da uopće ne osjeća. Odnosno nekad bi na takav pad BDP-a imali 400.000 nezaposlenih danas, evo, oko 130.000 i nema značajnijeg rasta?
'Imali smo to u prošloj krizi. Mi smo u onoj krizi 2010., 2011., 2012., smo imali takav pad zaposlenosti do 400.000 ljudi. U ovom trenutku mi smo na zaposlenosti s krajem prvom mjeseca koja je gotovo na razini zaposlenosti iz siječnja prošle godine. Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje', pojasnio je Vujčić u RTL Direktu.
Premijer Andrej Plenković nedavno je istaknuo kako je isplaćeno ukupno devet milijardi kuna potpora gospodarstvu, a Vujčić pojašnjava kako je taj novac došao iz prošlogodišnjeg državnog deficita kojeg su financirale centralne banke tiskanjem novca. To obično završava inflacijom, međutim, kod nas nije zabilježena.
'Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno, jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnina, različitih vrsta financijske imovine. Neke cijene rastu, ali ne one koje su u potrošačkoj košarici', pojasnio je Vujčić te dodao da je velik dio uloženog novca otišao zapravo u financijsku imovinu, a ne u gospodarstvo.
Izvor: RTL
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
