Hitno povećati broj zaposlenih za 20 posto

Radni kontingent u Hrvatskoj nužno je povećati s 55 na 65 zaposlenih na 100 stanovnika, što je ukupno 150.000 do 200.000 novozaposlenih.

Oko 500 sudionika tradicionalnog 18. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista »Ekonomska politika Hrvatske u 2011.« u Opatiji drugoga dana skupa razgovaralo je o razvojnoj politici i razvojnim projektima. »Moja i naša pretpostavka za preuzimanje odgovornosti izvršne vlasti mora i može biti suglasnost oko jasnog i nedvosmislenog cilja: u četiri godine dići radni kontingent za 20 posto kroz pretežno proizvodno zapošljavanje. Danas je to 55 zaposlenih na 100 stanovnika, u odnosu na 70 u EU i 75 u Njemačkoj, pri čemu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso sebi kao prvi cilj postavlja dizanje razine zaposlenosti u EU na njemačkih 75. Ne znamo što će biti naša startna pozicija pri eventualnom preuzimanju mandata, ali znamo da će biti gora od dosadašnje i svjesni smo i 70.000 ljudi koji danas nominalno rade u tvrtkama koje su u blokadi«, poručio je Radimir Čačić govoreći o projektima koji mogu gospodarski pokrenuti Hrvatsku. Naglasio je kako je radni kontingent u Hrvatskoj nužno povećati za 20 posto, odnosno s 55 na 65 zaposlenih na 100 stanovnika, što je 150.000 do 200.000 novozaposlenih. Pozivajući se na podatke HNB-a, izjavio je da hrvatski građani danas imaju povijesno najniži indeks optimizma, što je neizbježno uz najveći vanjski dug, najvišu razinu nelikvidnosti i strahoviti rast nezaposlenosti. Čačić kaže da izlaz iz krize nije u defenzivi, već u snažnoj proaktivnoj gospodarskoj politici, novim proizvodnim radnim mjestima i gospodarskom rastu što, uz sposobnost prepoznavanja puta, zahtijeva i sposobnost realizacije. Gospodarski razvoj Čačić temelji na četiri razvojne poluge: napola iskorištenoj turističkoj tržišnoj niši s državnim vlasništvom najkvalitetnijih prostornih i infrastrukturnih resursa, tržištu i potencijalu proizvodnje energije i hrane, geostrateškom položaju na ključnim energetskim i željezničkim koridorima te financijskom okviru fondova Europske unije za razdoblje od 2012. do 2015. godine od 8,5 milijardi eura. Ta četiri razvojna stupa međusobno su ovisna, BDP prosječno podižu od 2 do 4 posto na godišnjoj razini uz odgovarajuće zapošljavanje, a s ukupnim oporavkom gospodarstva jamče, u drugoj polovici mandata, minimalnih 6 posto rasta. Među ostalim, Čačić je kritizirao Vladu što nije pokazala sposobnost ni realizaciju modela transfera oslobođenih 10 milijardi kuna za osnaženje gospodarstva. Govoreći o proaktivnim mjerama gospodarskog oporavka, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i glavni ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić kazao je da se one nigdje ne naziru, a da Hrvatska nema godinu dana za čekanje. Dodao je da za izlazak iz krize treba puno dulje vrijeme. Posebno se osvrnuo na državni proračun rekavši da predviđeni ne vodi gospodarskom boljitku i da ne predstavlja nikakav pomak. Slijedi, kaže, još jedna izgubljena godina koja neupitno vodi u dodatni minus. »Proračun treba restrukturirati iznutra i to kroz uštede na rashodima od 2 do 3 milijarde kuna, a ne 10 milijardi kuna. Možda se ipak negdje može zarezati, a ta sredstva onda preliti u proaktivne mjere. Te 3 milijarde nije malo novca, to je 1 posto BDP-a. Svaka vlada bi to morala moći«, poručio je Grčić istaknuvši da proaktivne mjere utječu na rast povjerenja koje dijelom ovisi i o politici Vlade.

Lovrinović: HNB nepotrebno drži ogromne zalihe imobiliziranog novca
Govoreći o monetarnoj politici, Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazao je da HNB nepotrebno drži, za naše prilike, ogromne zalihe imobiliziranog novca, predlažući da se državi odobri mogućnost izravnog zaduživanja kod HNB-a do određenog iznosa. Lovrinović smatra da bi HNB trebao izravno otkupljivati dugoročne državne vrijednosnice, što bi za posljedice imalo otklon 'crowding' efekta, tj. utjecaj na dugoročne prinose i otvoren put k uspostavi referentne kamatne stope. »Uloga monetarne politike u recesije je ključna zbog uspostavljanja putem kamatnjaka na kratki i dugi rok. Labavljenjem monetarne politike potiče se investiranje. Rast deficita državnog proračuna u produktivnom smislu i javnog duga dodatni su motori izvlačenja iz recesije. Zapad ima ekspanzivnu i fiskalnu i monetarnu politiku«, kazao je Lovrinović poručujući da hrvatski pristup recesiji pokazuje da imamo restriktivnu i monetarnu i fiskalnu politiku, a time i depresiju. Zbog nepovjerenja izostaju investicije, a to povjerenje trebaju učvrstiti država i središnja banka. Investicije prije svega treba pokrenuti država, a tek onda privatni i javni sektor. Lovrinović je posebno naglasio da je ovakva restriktivna monetarna politika besmislena u uvjetima recesije, jer su kamatne stope previsoke za njeno suzbijanje. Lovrinović smatra da HNB vodi monetarnu politiku kao da imamo razvojnu inflaciju. Osvrćući se na Vladin program investicija vrijednih 14 milijardi, Lovrinović je kazao da među njima nedostaju marine za megajahte, u energetici nema elektrana na sunce i vjetar, a još uvijek ne postoje potrebni domaći i strani konzorciji kao nositelji projekata.

Tagovi: financije, kriza, nezaposlenost
Petak, 12.11.2010. / Ljiljana Mamić Pandža, vjesnik.com