Prijava
Traži
Nastojeći što uvjerljivije prikazati tužnu hrvatsku perspektivu, ekonomist Željko Lovrinčević nedavno je rekao kako ćemo za 50-ak godina imati sličan broj stanovnika kao Slovenija. “Neki narodi znaju upravljati svojim resursima i oni opstaju, neki ne znaju i polako odumiru”, rekao je Lovrinčević.
Za razliku od Hrvatske, dodao je, broj stanovnika u Sloveniji raste, a nije ni čudo što hrvatska populacija nestaje, s obzirom na to da društvom dominiraju “male, ali dobro organizirane interesne grupe, od lobista za neke interese turističke branše, preko vojske, do nekih sindikata javnih i državnih službi”.
Da bi se Hrvatska stavila u pravi kontekst, očito je, više nije dovoljno rabiti izraz “zaostajanje”, nego on ustupa mjesto mnogo neugodnijoj riječi: “odumiranje”. Je li tako sumoran pogled na budućnost doista opravdan i neumoljiv? Za početak, izjednačavanje broja stanovnika Hrvatske i Slovenije, neovisno o tome što se danas malobrojniji susjedi ne iseljavaju kao Hrvati i imaju nešto veću stopu fertiliteta, ipak se ne bi trebao dogoditi, barem prema projekcijama koje se temelje na sadašnjim trendovima.
Posljednje brojke Eurostata pokazuju da će 2080. godine Slovenija imati 1,938 milijuna stanovnika, 126 tisuća manje nego 2016. godine. U istom razdoblju, pak, broj stanovnika u Hrvatskoj smanjit će se za 915 tisuća, na 3,276 milijuna. Prema tim projekcijama, hrvatsko stanovništvo smanjit će se više od 20 posto, a slovensko oko šest posto, no u Hrvatskoj će 2080. godine i dalje živjeti oko 1,3 milijuna više ljudi nego u Sloveniji.
Velike demografske promjene
Premda iz hrvatske perspektive izgleda kako je danas kod svakog bolje nego kod nas, demografska pošast nije zaobišla ni Sloveniju. Statistički zavod zemlje nedavno je objavio kako se zbog niskog stupnja nataliteta i produžavanja životnog vijeka Slovenija nalazi pred velikim demografskim promjenama: 2100. godine mogla bi imati 284 tisuća stanovnika manje nego danas, te velik udjel stare populacije koja će zahtijevati značajne troškove trajne skrbi. Trećina populacije bit će starija od 65 godina, a smanjit će se udjel radno aktivne populacije. Struktura stanovništva u Hrvatskoj, kako sada, tako i ubuduće, još je lošija. Ipak, demografska slika obiju zemalja puno je jasnija kada se uspoređuje, primjerice, sa Švedskom koja bi u idućih pola stoljeća trebala imati oko 30 posto više stanovnika.
Iz iskustva mnogih zemalja dobro je poznato da se vrlo teško nositi s demografskim previranjima, ali činjenica jest da neke zemlje, uključujući i Sloveniju, uspijevaju povećati broj novorođene djece, dok se u Hrvatskoj smanjuje. U posljednjih deset godina stopa fertiliteta u Sloveniji povećana je s 1,53 na 1,63 djece po ženi u reproduktivnoj dobi, dok se u Hrvatskoj smanjila s 1,55 na 1,53. K tome, slovenski nacionalni planovi predviđaju da se sadašnja stopa fertiliteta poveća na 1,77 do 2100. godine. U slučaju Hrvatske takvi planovi nisu poznati. Kao što je to po mnogim pitanjima, Slovenija je organiziranija i pragmatičnija i u slučaju demografije.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
