Prijava
Traži
Dok godišnje stope nastavljaju rasti, inflacija na mjesečnoj razini usporava već treći mjesec.
Inflacija u studenom ponovno je iznenadila, i to ne pozitivno: cijene su na godišnjoj razini probile rekord porastavši 13,5 posto. Dok godišnje stope nastavljaju sedmi mjesec zaredom premašivati dvoznamenkaste razine, inflacija je na mjesečnoj razini usporila treći uzastopni mjesec na 0,9 posto.
”Bitno je da je u listopadu i studenom imamo usporavanje mjesečne stope inflacije. U idućoj godini smatram da će potražnja odigrati snažnu ulogu kod smirivanja cijena. BDP će usporiti s ovogodišnjih između 6 i 6,5 posto na ispod jedan posto, pa je za očekivati da će slabija potražnja utjecati na ukupnu inflaciju, štoviše to je konsezus većine analitičara”, smatra glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja.
U siječnju iznad 14 posto
Dodaje da je razdoblje visoke inflacije pokazalo kako vlastita valuta nije nužno prednost. “Hrvatska je, zbog ulaska u eurozonu, među zemljama CEE regije s najnižim rastom cijena”, naglašava naš sugovornik. Primjerice, u Mađarskoj su u studenom cijene porasle 22,5 posto, u Poljskoj 17,5 posto, Rumunjskoj 16,8 posto, dok su građani i gospodarstvo Češke u prosjeku suočeni s 16,2 posto višom razinom cijena. Čak i Bugarska, koja ima valutni odbor, bilježi 16,9 posto inflacije u studenom.
Vrijedi primijetiti da je prošlog mjeseca inflacija bila viša samo u osam od 27 članica Unije, ako se gledaju godišnje stope u studenom u odnosu na listopadske. Među njima je šest iz srednje i istočne Europe te Finska i Švedska.
Da su brojke za studeni bile blago više od očekivanja, potvrđuje i glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. “Očekujemo da će inflacija još neko vrijeme ostati povišena. U prosincu i siječnju prognoziramo da će godišnje stope biti iznad 14 posto. Dvoznamenkaste razine ostat će tijekom prvog tromjesečja iduće godine s blagom tendencijom opadanja”, kaže. Hoće li to biti kraj priče o inflaciji nitko se ne usudi prognozirati zbog neizvjesne gepolitičke situacije, kao i činjenice da se administrativno zamrznute cijene jednom moraju pustiti. Na pitanje kada bi građani i gospodarstvo naposljetku moglo vidjeti smirivanje Živković Matijević odgovara – ne prije druge polovine 2023. Izgledno je da bi u idućoj godini prosječna inflacija mogla biti oko 6 posto, a ciljanih 2 posto teško da ćemo vidjeti prije 2025.
Blago mjesečno kočenje koje DZS bilježi od rujna posljedica je nižih cijena u kategoriji restorani i hoteli za 0,5 posto. Cijene prijevoza bile su više 1,8 posto, razna dobra i usluge za 1,5 posto, a uzlazni trend nastavljen je i u segmentu pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje (+1,3 posto). Hrana i bezalkoholna pića su u odnosu na listopad prosječno skuplja 1,1 posto, rekreacija i kultura 1 posto, a izdaci za stanovanje, vodu, struju, plin i ostala goriva 0,7 posto.
Inflacija se prelijeva
U RBA primjećuju da brojke ukazuju da je “unatoč administrativnim mjerama Vlade o ograničavanju cijena u pojedinim kategorijama proizvoda, sada evidentno je da se inflacija prelijeva i na ostale skupine proizvoda i počinje vršiti pritisak i s potražne strane”. Dijelom je to, dodaju, posljedica prethodnog skoka troškova koji je osobito primjetan snažnom rastu proizvođačkih cijena zbog čega (uz solidnu potražnju) potrošačke cijene u ostalim kategorijama rastu.
Kad je u pitanju godišnja stopa, “vuku” ju one kategorije u kojima je poskupljenja generirao troškovni udar. Iako, primjećuju analitičari RBA, i tu primjetan rastući doprinos ostalih kategorija. Gleda li se rekordnih 13,5 posto inflacije u predzadnjem mjesecu godine, posljedica je snažnog rasta hrane i bezalkoholnih pića koji su skočili za gotovo petinu u godinu dana (+19,2%). U stopu slijede restorani i hoteli (+17%), su stanovanje i režije (16,5%), prijevoz (13,3%) te pokućstvo i oprema za kuću (6,6%). Cijene dobara porasle su 15,6 posto, a usluga 7,5 posto u posljednjih godinu dana.
Državni statističari zabilježili su da je kumulativno u 11 ovogodišnjih mjeseci indeks potrošačkih cijena ubrzao na 10,5 posto na godišnjoj razini. Pritom su najveći doprinos rastu indeksa došao od kategorije hrane za 4,2 postotna boda (odnosno preko 40 posto), prijevoza gotovo 19 posto, a troškovi stanovanja i režija 16,5 posto.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
