Hrelja želi da se na radnom mjestu dopusti 0,5 promila alkohola, saborski zastupnici se ne slažu s prijedlogom

Saborski zastupnik HSU-u Silvano Hrelja pozvao je na usklađivanje Zakona o zaštiti na radu i Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako bi se koncentracija do 0,5 promila alkohola u krvi, osim u prometu, dopuštala i na radnom mjestu, no takav njegov prijedlog nije naišao na odobravanje u zastupničkim klupama.

"Kad kažemo nula onda nema praga tolerancije, a život mora imati prag tolerancije i stoga se zalažem da imamo i u vožnji i na poslu iste uvjete", rekao je Hrelja u saborskoj raspravi o Zakonu o zaštiti na radu.

Istaknuo je kako od takvoga stava neće odustati, "zato što sam obišao svijeta, vidio brodogradilišta gdje je za vrijeme ručka slobodno konzumirati deci vina ili malo pivo".

Naglasio je kako je kao inženjer sigurnosti na radu bio u izvidu 15-tak smrtnih ozljeda, a ni jednoj uzrok nije bio alkohol. "Mi sad imamo apsolutnu zabranu u postojećem zakonu, apsolutnu zabranu konzumiranja alkohola, opojnih sredstava, apsolutnu zabranu pušenja na poslu, a takve odredbe imaju prohibicijsko djelovanje. A znate kako završava prohibicija", upitao je Hrelja kolege zastupnike.

"Čovječe, moraju nešto imati u sebi"
Kazao je i kako zna staklopuhače u tvornici stakla koji popiju 10 piva u smjeni. "Čovječe, moraju nešto imati u sebi, jer ako piju vodu umrijet će", poručio je.

"Bolje popiti tri litre vode nego tri litre piva", uzvratila mu je nezavisna Jadranka Kosor, a za ostanak odredbi o zabrani konzumiranja alkohola te pušenja na radnom mjestu zauzeo se i HDZ-ovac Željko Reiner.

"Kolega Hrelja, vi ste rezolutno nastupili i rekli da nećete odustati od vašeg zahtjeva vezano uz promile, a ja i dalje smatram i založit ću se da kao klub ne podržimo eventualno povećanje na 0,5 promila", poručila je Hrelji i SDP-ova Gordana Sobol.

Ante Sanader (HDZ) predložio je da se iz Zakona o zaštiti na radu izuzmu vatrogasci na način na koji su iz njega izuzeti i vojska i policija.

"Vojska, policija i vatrogasci su posebna služba te bi zbog toga trebalo posebno tretirati takve visokorizične poslove", složio se i Mile Horvat (HDSSB).

Pohvalivši to što zakon uvažava faktor stresa na radnom mjestu SDP-ovka Sobol izrazila je nadu da će psihičko zlostavljanje na poslu biti regulirano i posebnim zakonom. Pozdravila je i vraćanje medicine rada u svijet rada "gdje joj je i mjesto", a iz kojeg je maknuta prije više od 20 godina.

Smrtnost ostaje na istoj razini
Sobol je navela da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije lani na radnom mjestu u svijetu stradalo dva milijuna radnika, a ozlijeđeno 260 milijuna. "U Hrvatskoj su na radnom mjestu smrtno stradale 33 osobe, a ozlijeđeno više od 1000", kazala je, napomenuvši kako je broj ozlijeđenih u laganom padu, dok smrtnost ostaje na istoj razini.

Laburist Zlatko Tušak istaknuo je da zakon ima vrlo važnu financijsku težinu jer utječe na troškove liječenja zbog profesionalnih oboljenja i invaliditeta, pa je potrebno donijeti što kvalitetniji zakon. "Dobro je da se razmišlja i o stresu na radu, jer može imati teške posljedice i čest je uzrok bolovanja", rekao je.

Upozorio je i da se radnici često boje otići na bolovanje u strahu da ne izgube radno mjesto. "Značajan broj stanovništva je na granici siromaštva i to je stresna situacija, kao i rad na određeno vrijeme, a sve to trebalo bi liječiti zdravstvo u kolapsu", poručio je Tušak. "Smanjimo li broj ozljeda na radu i podignemo zaštitu na radu na višu razinu onda smo napravili dobar posao, jer će biti manji troškovi za liječenje", dodao je.

Stjepan Milinković (HDZ) drži da je smanjenje broja ozlijeđenih na radu rezultat smanjenja broja radnih mjesta. Po njegovim riječima, i liječnici su izloženi stresu jer se od njih traži smanjenje bolovanja, a sve je više ljudi s indikacijama za bolovanja. Upozorio je i na trend sve većeg korištenja antidepresiva i sredstava za smirenje.

"Vlada je zabrinuta za sigurnost na radu svojih članova pa nabavlja skupa vozila, kao da bi za ministre bio stres da se voze u vozilima srednje klase", ironizirao je Boro Grubišić (HDSSB).

Nezavisna Jadranka Kosor mišljenja je kako bi i kućne pomoćnice trebale biti obuhvaćene zakonom budući se velik broj ozljeda na radu događa primjerice u kuhinji, u čemu najčešće prednjače porezotine i opekline. Zauzela se i da se primjerenije regulira status trudnica i dojilja, a strogo sankcionira uporaba alkohola i opojnih sredstava na radnom mjestu, jer se time, drži Kosor, ugrožavaju i drugi radnici.