Istraživanje Eurobarometra

Hrvati misle da mogu raditi do 59. godine

Svega jedna četvrtina ispitanika Eurobarometra tvrdi da bi voljeni nastaviti raditi i nakon što navrše dob kada mogu otići u penziju.

Istraživanje je pokazalo i da hrvatski građani nekoga počinju smatrati starim u prosjeku sa 63 godine.Prosječni hrvatski građanin uvjeren je da će posao koji trenutno obavlja biti sposoban raditi do 59. godine života, a ne do dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Pritom oni koji rade manualne poslove misle da će ih moći obavljati dok ne navrše 57 godina, službenici do 60-e, menadžeri do 61., a samozaposleni do 64. godine života. Pokazalo je to istraživanje Eurobarometra o aktivnom starenju europskog stanovništva prema kojem su hrvatski građani nešto manje optimistični od prosječnog Europljanina koji misli da će biti u stanju obavljati trenutni posao i sa 62 godine života.

Velika većina hrvatskih radnika namjerava prestati raditi čim se dočepaju uvjeta za starosnu mirovinu. Svega jedna četvrtina ispitanika tvrdi da bi voljeli nastaviti raditi i nakon što navrše dob kada imaju pravo otići u penziju. Najskloniji tome da nastave raditi su, očekivano, menadžeri, a najmanje skloni su manualni radnici.

Način na koji se u Hrvatskoj općenito gleda na ljude starije od 55 godina je ukupno negativan, ustvrdila je gotovo polovica anketiranih, za razliku od prosjeka Europske unije gdje većina ispitanika, čak 61 posto, smatra da se u njihovim zemljama na stariju populaciju gleda pozitivno. Prema mišljenju hrvatskih građana, stariji ljudi najviše pridonose gospodarstvu i društvu brinući za svoju unučad te kao financijska potpora obitelji. Slično razmišljaju i Europljani.

Što se tiče diskriminacije starijih osoba, svaki peti hrvatski građanin tvrdi da je toj vrsti diskriminacije svjedočio na radnom mjestu ili prilikom traženja posla, a svaki deseti da je i sam bio žrtva diskriminacije temeljem svoje dobi. U drugim područjima – zdravstvenoj skrbi, pristupu financijskim uslugama, obrazovanju i osposobljavanju te slobodnom vremenu – s diskriminacijom se suočilo znatno manje ljudi.

Istraživanje je pokazalo i da hrvatski građani nekoga počinju smatrati starim u prosjeku sa 63 godine, dok ljude prestanu smatrati mladima kada u prosjeku navrše 42 godine.

Utorak, 21.02.2012. / Irena Frlan, novilist.hr