Da su premijerka Jadranka Kosor, ali i mnogi drugi političari uistinu ogledalo države u kojoj živimo, dokazuje istraživanje prema kojem je poznavanje stranih jezika hrvatskih građana katastrofalno: samo 40 posto ispitanih dobro govori i piše engelski jezik, a 38 posto njemački jezik.
Prema planu EU 3 jezika
Talijanski dobro poznaje 23 posto, a španjolski i ruski jezik samo 9 posto građana.
Čak 78 posto građana tvrdi da poznaje neki strani jezik, što je pet posto više nego 2009. godine, ali zabrinjavajuće je malo onih koji kažu da strani jezik dobro i govore i pišu.
Hrvatska je zemlja koja se pozicionira kao snažno turističko odredište, a ubrzo bi trebala ući i u novu zajednicu zemalja (planovi obrazovanja EU definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika) i upravo to su razlozi ovog istraživanja koje je provela GfK grupa.
Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre i Primorja (više od 90 posto), kod građana Zagreba (89 posto) te u Dalmaciji (84 posto), a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj (77 posto) te Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini (po 56 posto).
U dobnoj skupini od 15 do 34 godine poznavanje stranog jezika premašuje 90 posto, a kod najstarijih (65 i više godina) pada ispod 50 posto.
Najteže u Slavoniji i Lici
Više od petine građana tvrdi da ne poznaje niti jedan strani jezik, a najviše je takvih u Slavoniji, Lici, Kordunu i Banovini te u sjevernoj Hrvatskoj.
Oko 23 posto žena i 21 posto muškaraca nema nikakvo znanje stranog jezika.
Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim i nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 81 posto slučajeva ne poznaju strane jezike.
DU JU SPIK INGLIŠ?