Prijava
Traži
Iako bi se prema medijima dalo zaključiti da je građanima izostanak nedjeljnog šopinga teško pao, istraživanje tportala u suradnji s agencijom Hendal daje drugu sliku. Prema njemu, čak 63,3 posto građana podržava zabranu rada trgovinom nedjeljom, dok ih je dvostruko manje (31,8 posto) protiv nje.
Samo pet posto ispitanika nije imalo jasno izražen stav što dokazuje da pitanje rada trgovinama nedjeljom malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodušnim.
'Građani su se senzibilizirali s sudbinom djelatnika u trgovini. Usprkos katastrofalnim najavama, nije se dogodio smak svijeta. Ljudi su se prilagodili tome da trgovine nedjeljom ne rade', komentirala je rezultate istraživanja Dragica Mišeljić, predsjednica Samostalnog sindikata trgovine. Istraživanje je provedeno od 7. siječnja do 12. siječnja na uzorku od 400 građana.
Zanimljivo je da, iako su protiv rada trgovina nedjeljom, više od polovice građana (58,8 posto) očekuje da će to dovesti do masovnog otpuštanja radnika. Za takvo mišljenje javnosti Mišeljić krivi pojedine vlasnike većih trgovačkih lanaca (op.a. Pevec) koji preko medija najavljuju val otkaza.
'Radi se o čistom zastrašivanju. Konzum, Billa, Kaufland, Diona, Kerum i još neki potvrdili su nam da neće biti otpuštanja. Početkom siječnja, Getro nije produljio ugovore na određeno za 200 radnika. Međutim, oni su izričito naglasili da to nema veze sa zabranom rada nedjeljom. Radilo se o djelatnicima koje su primili samo zbog božićnih blagdana i pojačanog prometa', kaže Mišeljić te naglašava da trenutačno na tržištu rada nedostaje između 20 i 30 tisuća trgovaca.
Da zasad nema naznaka većeg otpuštanja radnika u trgovini, potvrdili su i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje iako bi se prve konkretnije brojke trebale znati početkom veljače.
Jedini veći trgovac koji je okrivio zabranu rada nedjeljom za otpuštanje radnika je Magma koja je prekinula radni odnos sa 120 djelatnika. Također je trgovački lanac u vlasništvu obitelji Fižulić jedini izišao s konkretnom računicom za koliko će mu se smanjiti tjedni fond radni sati trgovina zbog neradne nedjelje. U prošloj godini, Magmini dućani su radili 84 sata u tjednu, da bi ove godine pali na 72 sata.
U Magmi procjenjuju da će sve velike trgovine zbog zabrane rada nedjeljom smanjiti broj radnika za 12 do 18 posto te da će biti izgubljeno 15 do 20.000 radnih mjesta. Zasad, barem prema dostupnim službenim brojkama, to nije slučaj.
Slične najave dolaze i od malih trgovaca koji su, slažu se analitičari, možda i teže pogođeni neradnom nedjeljom jer kod njih u pitanje nisu dovedeni uvjeti poslovanja, već sam opstanak.
'Jasno mi je da građani podržavaju zabranu jer su im prvi na pameti djelatnici u trgovačkim lancima. Međutim, tu je i preko 20.000 malih, mahom obiteljskih trgovina koje zapošljavaju 45.000 ljudi. Iz njihove perspektive, zabrana rada nedjeljom donijela je velike probleme. Prema nekim naznakama, već se osjetio pad prometa i subotom. Osim toga, većina naših malih mjesta nema ni kioska ni pekarnice. Nemaju se gdje opskrbiti osnovnim namirnicama. Problemi u Zagrebu nisu jednaki kao u ostalim krajevima', kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore.
U iduća dva mjeseca, Ceh trgovine planira detaljno pratiti količinu prometa u malim trgovinama kako bi na osnovu konkretnih podataka odlučili što dalje. Vukelić zagovara da se pri provedbi zabrane rada nedjeljom primijeni 'pozitivna diskriminacija', odnosno da se dopusti rad trgovinama s manje od deset zaposlenih. Tako bi se djelomično umanjile sve negativne posljedice koje trpe radi snage velikih lanaca.
U suštini problema rada trgovina nedjeljom je to kako su se dosad poštivala prava radnika. Jesu li im bili plaćeni prekovremeni sati, rad nedjeljom i jesu li imali pravo na neradan dan u tjednu? Prema sindikalnim podacima, jedino su Metro, Mercator i Konzum poštovali kolektivni ugovor, i to samo onaj dio o povećanju cijene rada nedjeljom za 35 posto.
Da je tu zakazala kontrola države, pokazuje istraživanje tportala i Hendala, smatra čak 90,5 posto građana.
Međutim, prema postojećim zakonima, državni inspektorat može kontrolirati samo to poštuje li poslodavac zakonski određenu količinu od 40 sati rada tjedno i 10 sati prekovremenog. Za sve ostalo potrebna je prijava radnika. Takvih tužbi dosad je bilo jako malo i sve su većinom bile anonimne.
'Ne čudi me to za radnike zaposlene na određeno, već za one s ugovorom na neodređeno vrijeme. Izgleda da je strah za egzistenciju jači, pa onda rade dok mogu izdržati. To je novo roblje 21. stoljeća', rezignirano je zaključila predsjednica Samostalnog sindikata trgovine.
tportal.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
