Prijava
Traži
Zaposleni u Hrvatskoj u 2008. odbolovali više od 10 milijuna dana. Realnu sliku kvare i bolovanja radi čuvanja trudnoće, što medicinski nije uvijek opravdano, ali se tolerira zbog »pronatalitetne politike«
Zaposlenici u Hrvatskoj lani su odbolovali više od 10 milijuna dana, a svakodnevno je, službeno zbog bolesti, s posla izostajalo po 57.000 radnika, od čega na teret HZZO-a njih nešto manje od 33.000. Prema broju bolovanja smatra se da smo najbolesnija nacija u Europi, ali statistički realnu sliku moguće kvare bolovanja radi čuvanja trudnoće, što, smatraju neki, medicinski nije uvijek opravdano, ali se tolerira zbog »pronatalitetne politike«. A možda smo i spretni u »nagovaranju« svojih liječnika opće i obiteljske medicine da nam odobre nekoliko dana.
Nema analize iz koje bi se doznalo s kojim dijagnozama liječnici odobravaju bolovanja i koje su dijagnoze lani davali zbog neopravdanih bolovanja kažnjeni liječnici. Prema iskustvu HZZO-a, to su najčešće kardiovaskularni poremećaji, bolesti lokomotornog sustava kao reume i išijas te duševne bolesti. To otprilike odgovara i stanju zdravlja nacije, pa i vrsti najkorištenijih lijekova. Bolovanja su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje lani stajala više od 1,2 milijarde kuna (poslodavce oko milijardu), a zbog prekoračenja propisane stope bolovanja od 3,1 posto, liječnici opće i obiteljske medicine u primarnoj praksi kažnjeni su s oko 600.000 kuna. Na kraju 2008. godine bolovanja su smanjena s prosječnih 3,9 na 3,6 posto.
Tijekom prošle godine zbog povećane stope bolovanja HZZO je bio u 753 kontrola, a rezultat su bile 256 pisane opomene, od kojih 186 uz smanjenje glavarine od 10 posto u mjesecu u kojem su kontrolori bili u ambulanti (oko 3000 kuna po standardnom broju pacijenata). Kaznu s 30 posto manjom glavarinom za taj mjesec dobila su tri liječnika (po oko 10.000 kuna manje).
Opomenu pred raskid ugovora uz smanjenje glavarine od 30 posto dobilo je dvoje. Raskida ugovora nije bilo, a hoće li ih biti i nakon aktualnih provjera, pitanje je s obzirom da se mora uvažavati i dobna struktura pacijenata i dijagnoze. HZZO ni dosad nije bio sklon takvim rješenjima koja višestruko usložnjavaju problem na terenu. Usto, aktualna akcija uvelike ima »odgojni« karakter.
Ovih je dana najavljeno pooštravanje kontrole bolovanja u ozračju recesijske štednje. No da ne ostane sve na vježbanju strogoće prema liječnicima, čini se kako ima mjesta za korisne prijedloge. Među njima je i trodnevni neplaćeni odmor koji radnik može zatražiti tijekom godine ako se »ne osjeća dobro«. To je praksa, primjerice u Norveškoj, kaže dr. Aida Jelaska iz Doma zdravlja Centar u Zagrebu. Tamošnji poslodavci po propisu za te dane ne traže liječničku potvrdu. Jelaska, koja nikad nije »kažnjavana« zbog bolovanja kaže da ponekad jest u prilici odobriti nekoliko dana pacijentu koji je to zamoli. Pritom ima u vidu i njegovu socijalnu i zdravstvenu situaciju, jer nezadovoljan čovjek vrlo lako je i bolestan. Primjerice, kad nekome prijeti otkaz objektivno može imati duševne smetnje, ili ima člana obitelji oboljelog od karcinoma, a ne može (više) dobiti slobodan dan, i slično. Takvo bolovanje ne odobrava pacijentima koji je stalno cimaju »ispričnicu« i koji očito zabušavaju, ali Jelaska je čula za liječnike koji i takvima popuštaju pod ucjenom da će odbrati drugog liječnika, što znači i manje prihode ambulante.
Dr. Aida Jelaska iz Doma zdravlja Centar u Zagrebu kaže nam kako razumije da država mora kontrolirati bolovanja, ali ne smatra dobrim da se akcija prelama samo preko liječnika opće prakse.
Pitanje je može li tročlana komisija »prema papiru« ocijeniti opravdanost bolovanja pacijenta kojeg nikad nije vidjela i ne može ga promatrati kao cjelinu na koju utječe i socijalno okružje i životne prilike.
Nije u redu, smatra, ni to što se istog liječnika tereti bolovanjem koje odobrava HZZO-ova komisija i onim koje kao dio terapije nalažu specijalisti. Istodobno, pacijent se može žaliti HZZO-u na liječnika koji mu nije odobrio bolovanje i koji stoga može biti kažnjen.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
