Hrvatska i dalje stagnira, opet smo tek 60. od 63. analizirane svjetske ekonomije

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju (63. mjesto na ljestvici) stoji u tri područja: tržište rada, poslovno upravljanja te stavovi i vrijednosti

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate ''Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2020.''

Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću, kao i prošle godine, nalazi na 60. mjestu od ukupno 63. svjetske ekonomije.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, pet za svako područje.

„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u poslijepandemijskom vremenu potiču nadu da bi se mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama snalazimo se bolje nego u mirnima, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Pandemija COVID-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim, podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Tvrdi podaci odnose se na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.) poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Članak u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.