Prijava
Traži
Prosjek Unije u 2019. bio je 2,3%, ali u ovoj godini zbog korona krize očekuje se rast nesigurnih oblika zaposlenja.
U sve široj lepezi promjena koje nosi pandemija COVID-a 19 jest rast prekarnog rada u Europi jer je obuzdavanje virusa prisililo milijune poslodavca da srežu radno vrijeme, privremeno prekinu poslovanje ili trajno stave ključ u bravu.
Prošle godine, 2,3 posto svih zaposlenika u Europskoj uniji imalo je prekarni posao, po definiciji Eurostata onaj s ugovorom ne duljim od tri mjeseca, pri čemu je Hrvatska otprije neslavna rekorderka s dvostruko većim udjelom.
Prekarni rad – simbol nesigurne egzistencije i pristupa kreditiranju zbog niske sigurnosti dohotka i zaposlenja, nepovoljnih radnih uvjeta te ograničenog pristupa sustavima socijalne sigurnosti – u proteklom desetljeću bio je relativno stabilan u Europi. Prosječno se kretao od 2,3 posto 2009. do 2,5 posto u ukupnoj zaposlenosti u razdoblju od 2015.-2017.
Statistika je varljiva zbog šarolike situacije po članicama; Hrvatska je neslavna rekorderka od 2012.; čak 8 posto zaposlenih bilo je osuđeno na prekarni rad 2016., no otad se udio postupno smanjivao da bi prošle godine dosegnuo povijesno najnižih 5,8 posto.
“Udio prekarnog rada ovisi dobrim dijelom o strukturi ekonomije, ali i društvene prihvatljivosti određenih pojava. U Europi u kojoj vlada socijaldemokracija manja je prihvatljivost takvih oblika rada. Problem je u Hrvatskoj što su ti oblici rada ušli i u one sektore gdje to nije uobičajeno poput industrije i transporta”, smatra Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
