Hrvatska je zaronila u deflaciju, moguće je nekoliko loših posljedica

Deflacija može dovesti do odgoda potrošnje, gomilanja zaliha, pada prihoda tvrtki, odgađanja investicija i otpuštanja radnika

U plejadi problema koje nosi korona kriza jest i usporavanje inflacije. Svibanjske brojke Eurostata potvrđuju slabljenje inflacije u Europi, gotovo do nule u zemljama eura zbog dvoznamenkastog pada cijena energenata.

Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Europskoj uniji godišnja stopa inflacije prikočila je na 0,6 posto s prethodne razine od 0,7 posto u travnju.

Usporedbe radi, lani je u svibnju, u uzlaznoj fazi ekonomskog ciklusa prije COVID-a 19, inflacija je dosegnula 1,6 posto.

U zemljama u kojima je euro službena valuta u svibnju je inflacija pala na 0,1 posto s prethodnih 0,3 posto u travnju.

Prigušenje inflacije praktično do nule rezultat je 11,9-postotnog pada cijena energenata zbog kombinacije pada cijena nafte te pada potražnje za gorivom tijekom proglašenja karantena.

Lanjskog svibnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 1,2 posto. Zaron inflacije u negativni teritorij dogodio se u 14 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

U svibnju su domaće cijene pale 0,7 posto na godišnjoj razini. Padom je predvodila Estonija s -1,8 posto te Luxembourg s -1,6 posto.

Najvišu stopu inflacije imale su Poljska (3,4 %), Češka (3,1 %) i Mađarska (2,2%). Pad opće razine cijena, deflacija, zabrinjavajući je pokazatelj stanja ekonomije jer može dovesti do daljnjih odgoda potrošnje u očekivanju da će cijene još više pasti što vodi do gomilanja zaliha, pada prihoda tvrtki, odgađanja investicija i otpuštanja radnika.

Članak je prenesen s portala poslovni.hr