Prijava
Traži
Uzgoj riba u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, pa znanstvenici i uzgajivači riba blisko surađuju na pronalaženju održivih rješenja za tu djelatnost.
Na konferenciji talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi istaknuto je kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.
Već sada Hrvatska spada među četiri zemlje u Europskoj uniji koje uzgajaju najviše riba. Ispred nje samo su Grčka, Španjolska i Italija. Unatoč jačanju uzgoja riba Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta ribom, mekušcima, školjkašima i ostalom hranom podrijetlom iz vode. Uzgojem i ulovom ona zadovoljava samo 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane.
„Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta.
„U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u Europsku uniju povećao za tridesetak posto, ali u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit. Prošle godine smo uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU“, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
Tatjana Boroša Pecigoš, voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kazala je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027. Ciljevi tog plana su povećanje proizvodnosti akvakulture, njezina otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog, tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi.
„Među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno su rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvorom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora“, rekao je Dane Desnica, direktor proizvodnje tvrtke Cromaris. Ta tvrtka ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12.000 tona ribe što bi bio rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.
Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova.
„Sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe“, kazala je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut.
Marco Galeotti, voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, istaknuo je kako su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta.
Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.
AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi projekt je u sklopu Interreg programa Italija – Hrvatska koji spada u prioritet 1 „Inovacije u plavom gospodarstvu – jačanje radnog okvira za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva unutar suradnog područja“.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
