Javni dug iznosio je 283 milijarde kuna, odnosno 85,7% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. No treba napomenuti da ovim izvješćem nije obuhvaćeno izdanje obveznica u srpnju, u iznosu od 6 milijardi kuna, tako da je dug već narastao na blizu 290 milijardi kuna.
Promatrano u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Hrvatska je na trećem mjestu po rastu javnog duga, koji je porastao za 4 postotna boda. Na prvom mjestu mjestu je Bugarska, kojoj je javni dug porastao za 8,1 postotni bod, a slijedi Austrija s porastom od 4,2 postotna boda.
S druge strane, najveći pad javnog duga imala je Irska (-12,5 p.b.), a slijede Grčka (-9,7 p.b.) te Malta koja je dug u odnosu na drugi kvartal 2014. smanjila za 5,8 p.b.
Postajemo gori od Grčke
Iz podataka je vidljivo da je čak i Grčka uspjela disciplinirati javne financije, tako da se Hrvatska s obzirom na rast duga, njegovu visinu i slabost gospodarstva kandidira za najvećeg "pacijenta" Europske unije, s kojim će se međunarodne institucije uskoro morati pozabaviti, kad već to izabrani političari nisu u stanju.
Pred Hrvatskom je izuzetno teško razdoblje, jer u sljedećih deset godina na naplatu stižu obveznice u iznosu od oko 19 milijardi kuna godišnje.
Iz predizborne kampanje je vidljivo da niti jedna ponuđena opcija, koja ima šanse sastavljati Vladu, nije spremna na suočavanje s fiskalnim problemima - jasno je da će Hrvatska svoju lekciju naučiti na teži način.
Vijest je preuzeta sa portala hr.n1info.com