Prema statističkim podacima Europske unije koja se ravna po anketnoj nezaposlenosti, Hrvatska se trenutno nalazi na visokom sedmom mjestu u Europi po broju nezaposlenih od 30 zemalja. Ispred nas su Španjolska, Letonija, Estonija, Litva Slovačka i Irska, a Hrvatskoj je u vrlo kratko vremena uspjelo dostići i prestići Grčku po broju nezaposlenih.
Totalni krah programa gospodarskog oporavka?
Prema brojkama najveća nezaposlenost zabilježena je u Španjolskoj i dostiže rekordnih 20,5 posto. Iza Španjolske slijedi niz baltičkih zemalja i to Latvija sa 19,5, Estonija 18,6 te Litva sa 18,2 posto. U Slovačkoj postotak je 14,6 posto, Irska je na 13,9 posto, potom slijedi Hrvatska sa 12,9 posto. "Problematična" Grčka nalazi se ispod nas sa 12,2 posto nezaposlenih.
Da bi stvari bila i puno gora prosječna nezaposlenost u Europi povećala se za 0,4 posto u godini dana, dok je Hrvatskoj uspjelo u istom razdoblju "popeti" se za 3,5 posto! Naime, na početku posljednjeg kvartala prošle godine Hrvatska je imala razinu od 9,4 posto što je bio prosjek Europske unije, no uz Litvu i Estoniju imali smo najveći postotni porast nezaposlenosti u posljednjih godinu dana. Predviđanja govore o daljnjem rastu nezaposlenosti pa se može otvoreno govoriti o krahu Vladina plana za gospodarski oporavak.
Dodajmo ovome da Austrija sa 4,3 posto i Nizozemska sa 4,5 posto imaju najmanju nezaposlenost.
Ni statistika nije više na njihovoj strani
Valja naglasiti kako se predsjednik kluba HDZ-a Andrija Hebrang na proljeće ove godine hvalio upravo podacima anketne nezaposlenosti te je uspoređivao Hrvatsku s drugim europskim zemaljama. Nezaposlenost je bila tada oko 9,5 posto, a Hebrang je tada slavodobitno izjavio da naša Vlada nije ništa manje sposobna od bilo koje europske ili američke vlade". Štoviše Hebrang je izvukao tu statistiku da bi pohvalio premijerku Jadranku Kosor.
"Ona je sa svojim gospodarskim programom uspjela održati Hrvatsku na površini", rekao je tada Hebrang. Danas ni jedan od pripadnika vladajuće koalicije nije se pohvalio najnovijim podacima.
Inače, riječ je o statistici Europske unije koja se temelji na definiciji anketne nezaposlenosti kojeg upražnjava Međunarodna organizacija rada. Prema toj definiciji radnu snagu predstavlja ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih u dobi od 15 do 74 godine. Gleda se postotak ljudi koji su bez posla tijekom tjedna koji se promatra a dostupni su početi raditi u sljedeća dva tjedna. U postotak ulaze i oni koji su aktivno tražili posao u protekla četiri tjedna.
Državni zavod za statistiku i dalje se ravna po tzv. registriranoj nezaposlenosti, koja trenutno iznosi 16,4 posto.