Prijava
Traži
Iako ptičja gripa spada među bolesti koje farmama peradi nanose najveću štetu, cijepljenje peradi protiv nje može biti dvosjekli mač. Naime, cijepljenje peradi protiv ptičje gripe bez intenzivnog laboratorijskog nadziranja može dovesti do ukorjenjivanja bolesti na farmama. Zbog toga su se znanstvenici, veterinari, stručnjaci iz proizvođačkog sektora i peradari na 15. Peradarskim danima u Puli složili da odluka o cijepljenju peradi treba biti dobro promišljena.
„Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih i najjeftinijih načina sprječavanja i iskorjenjivanja određenih bolesti. Cjepiva su neizmjerno doprinijela prevenciji i kontroli glavnih bolesti peradi koje su bile neizlječive ili teško izlječive. Cijepljenje peradi protiv ptičje gripe je složeno pitanje zbog velike varijabilnosti podtipova influence, pa čak i značajnih antigenskih razlika među virusima influence unutar jednog podtipa. To može rezultirati slabom učinkovitošću čak i pravilno korištenih cjepiva istog podtipa kao što je cirkulirajući virus. Ptičja gripa različite posljedice ostavlja na različitim vrstama peradi. Kod kokoši i purana dolazi do uginuća, a patke najčešće ne pokazuju simptome bolesti. Cijepljenje je skupo, a ono farmerima može dati lažan osjećaj sigurnosti. Naime, zahvaljujući cijepljenju zaražena perad ne pokazuje simptome bolesti i ne ugiba, no ona izlučuje virus, istina, u daleko manjoj količini od necijepljene peradi, ali ga izlučuje. To znači da zaražene životinje mogu biti prikriveni kliconoše što u uzgojima peradi može dovesti do ukorjenjivanja bolesti i širenja zaraze. Kako do toga ne bi došlo, trebala bi se provoditi intenzivna testiranja peradi. Samo cijepljenje ne može eliminirati bolest. Ono se treba kombinirati sa širokim rasponom drugih mjera. Odluka o cijepljenju treba se donositi na temelju lokalnih prilika i u obzir treba uzeti mnogo čimbenika. Nama u Hrvatskoj je trenutačno cilj biti slobodan od ptičje gripe bez cijepljenja“, rekao je doc. dr. sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica i newcastlesku bolest u Centru za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.
Čak 99 posto cijepljenja peradi protiv ptičje gripe u svijetu obavlja se u četiri zemlje: Kini, Egiptu, Indoneziji i Vijetnamu. Uvoz peradi te njegovog mesa i jaja iz tih zemalja u Europu nije dopušten.
Mnoga postojeća cjepiva daju dobre rezultate u laboratorijskim uvjetima, ali je njihova učinkovitost, kazao je Savić, na terenu razočaravajuća. S druge strane veliki je porast gubitaka u peradarstvu zbog izbijanja visoko patogene influence ptica H5 što zahtijeva velike nadoknade štete peradarima. Javlja se i sve veći otpor javnosti prema masovnom usmrćivanju peradi te zatvaranju sve peradi svake zime.
„U ovom trenutku u Hrvatskoj nema cijepljenja protiv ptičje gripe, ali zbog promjene epidemiološke situacije i pojavnosti bolesti u zemlji ta je mogućnost otvorena. Strategija cijepljenja treba obuhvatiti procjenu, plan cijepljenja i nadziranje. Tri su načina cijepljenja. Hitno supresivno cijepljenje je ono kada se životinje cijepe, a nakon toga ubrzo usmrćuju. Kada se u nekom dijelu zemlje pojavi bolest, u drugim se dijelovima zemlje može provesti hitno zaštitno cijepljenje. Preventivno se cijepljenje provodi kada u zemlji nemate bolest“, kazala je dr. sc. Ljupka Maltar, načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.
Iako proboj ptičje gripe na farme peradi uzgajivačima može nanijeti veliku štetu, uzgajivači peradi slažu se da odluku o cijepljenju peradi treba donijeti struka.
„Kod pojave bolesti poput ptičje gripe na farmama primjenjuje se princip uništenja. Zakonodavstvo nalaže likvidaciju jata, njihovo neškodljivo uklanjanje te čišćenje prostora. To su veliki poslovi s ogromnim troškovima. Proizvođači pritom ostaju bez proizvodnje, a zaposlenici bez primanja. Nestaje tržište i tvrtke se zatvaraju. Borba s influencom ptica za znanost je dugoročan posao, no mi se nadamo da će pronaći rješenje“, rekao je član uprave tvrtke Gala iz Bjelovara Jakov Ćorić, dr. med. vet.
Kako bi uzgoj peradi zaštitili od ptičje gripe, uzgajivači na farmama primjenjuju niz biosigurnosnih mjera. Među tim preventivnim mjerama su zatvoreni prostori, nadzirani ulazi te dezinfekcijske barijere.
Unatoč svemu tome rizik od zaraze je velik. Posebno su ugrožene farme koje perad drže u slobodnom uzgoju, te one smještene kraj rijeka i močvara, tj. mjesta na koja dolaze ptice selice koje prenose ptičju gripu.
„U Koki je ovog trena više od dva milijuna peradi. To znači da su i izuzetno visoki rizici od mnogih bolesti među kojima je ptičja gripa. Na svim objektima na svim farmama držimo izuzetno visoke postrožene mjere biosigurnosti, a sve s ciljem da spriječimo unos virusa preko ljudi, vozila i svih onih koji su u doticaju s farmom. Što se tiče divljih ptica, nažalost mi tu nemamo utjecaja. U Brodsko-posavskoj županiji zimus je zabilježen velik broj preleta divljih ptica. Farme uz vodene površine privlače divlje ptice i ugrožavaju našu proizvodnju. Zbog toga su briga i kontrola peradi potrebne 24 sata na dan“, rekao je glavni upravitelj Veterinarske ambulante tvrtke Koka iz Varaždina Boris Slunjski, dr. med. vet.
Peradarski dani najveći su simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj. Održavaju se svake dvije godine u drugom mjestu. Petnaesto izdanje Peradarskih dana u Puli okupilo je 270 znanstvenika, veterinara, stručnjaka iz proizvođačkog sektora i peradara iz 19 zemalja.
„Ovim smo simpozijem u posljednjih 30 godina zajedno mnogo postigli. Svaki je donio nova saznanja, otkrića i inspiraciju. Okupljali smo se kako bismo raspravljali o najnovijim istraživanjima, inovacijama i najboljim praksama, te time oblikovali budućnost naše struke. Ovaj simpozij nije samo prilika za profesionalni razvoj, već i za jačanje naših veza, razmjenu ideja i stvaranje novih suradnji“, kazala je dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta.
Organizator Peradarskih dana je Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Svjetska udruga za znanost o peradi i Svjetska udruga veterinara u peradarstvu.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
