IZVAN STATISTIKE

Hrvatska: skoro 2 milijuna ljudi službeno ne traži posao

Razina aktivnosti i zaposlenosti radno sposobnog stanovništva Hrvatske je pri europskom dnu

To su radnici koji su izgubili ili napustili radno mjesto i ne prijavljuju se na HZZ ili rade na crno.

Alarmantan podatak: Prema anketama iz 2010. ukupno 1,8 milijuna ljudi izjasnilo da ne žele raditi.Nezaposlenost koja u Hrvatskoj klizi prema brojci od 350.000, nije najveća koju bilježimo. Ona je početkom ovog stoljeća, 2002. gotovo dosegnula brojku od 390.000. Ali i tada i sada vrijedilo je isto pitanje - koliko je u Hrvatskoj, doista, nezaposlenih osoba. Jer službena statistika govori o brojkama evidentirane nezaposlenosti, dakle o osobama koje se svakog mjeseca javljaju savjetniku u Hrvatski zavod za zapošljavanje i aktivno traže posao.

No jednako tako među nama je i određeni broj onih koji s HZZ-om jednostavno ne žele imati posla. Riječ je o svojevrsnoj apstinenciji. Dijelom to su radnici koji su izgubili ili napustili radno mjesto i mireći se s tim porazom ne prijavlju se na HZZ. Ili, pak, nakon gubitka radnog mjesta, također bez prijave na Zavod, počnu raditi na crno. Tako se i ovdje susrećemo s pojmom takozvane sive nezaposlenosti ili “nezaposlenosti u sjeni”. Koliki je njezin broj? Do sada ga nitko nije uspio sa sigurnošću utvrditi, ali čini se nije ni pokazao volju ozbiljno se ovom tematikom pozabaviti. Uglavnom pretpostavlja se da je u našoj državi ukupno više od 400.000 nezaposlenih stanovnika. Ono što je moguće napraviti je - pozabaviti se službenim brojkama.

A one kažu kako u Hrvatskoj, prema posljednjoj snimci Državnog zavoda za statistiku, živi 3,850.000 radno sposobnih osoba, starijih od 15 godina, od kojih radi ili je spremno raditi - pod imenom aktivnog stanovništva - njih samo 1,699.872. Od tog je broja, prošlog ljeta bilo nezaposleno 270.000, a na proljeće iduće godine bit će najmanje 360.000 osoba, pa proizlazi da je kroz godinu neaktivno čak dva milijuna radno sposobnih, po čemu je Hrvatska jedna od najneradišnijih zemalja u Europi. Drugi pak podaci pokazuju kako je među ta dva milijuna neaktivnih oko 350.000 mlađih od 24 godine te 972.000 starijih od 65 godina. To je oko 1,3 milijuna ljudi, što znači da oko 700.000 Hrvata “u najboljim godinama” nema, niti traži posao, a nije ni evidentirano u statistici nezaposlenih.

Možda još alarmantniji je podatak, također iz arhive DZS-a, kako se prema anketama iz 2010. ukupno 1,8 milijuna ljudi izjasnilo da ne žele raditi. Među tom brojkom je čak 1,2 milijuna neaktivnih žena koje zbog različitih razloga ne sudjeluju na tržištu rada. Riječ je uglavnom o ženama koje žive na selu i pripadaju poljoprivredno orijentiranim obiteljima sa zadatkom skrbi o djeci i brige o domaćinstvu.

Dio neevidentiranih nezaposlenih svakako generira i sam Zavod za zapošljavanje, svaki mjesec brišući iz evidencije one koji ne poštuju “pravila igre”. Primjerice, prošle godine samo iz evidencije osječkog HZZ-a takvih brisanih bilo je više od 10.000, a u listopadu ove godine - 884 osobe. Prisutne su, istina, i određene metodološke razlike o uključivanju nekih kategorija stanovništva u pojam “nezaposleni”. Prema tim procjenama, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 28,5 posto, a neki ekonomski i sociološki analitičari tvrde da je nezaposlenost od 35,7 posto. Dakle, od svaka tri hrvatska građanina koji mogu, žele i sposobni su raditi – jedan ne radi.

Samo trećina traži posao
I dok u HZZ-u ne posjeduju konkretne podatke o stvarnom broju nezaposlenih, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu kako čak 200.000 ljudi nema što raditi na birou. Prema istraživanju HUP-a, jedna trećina prijavljenih na Zavodu radi na crno, a druga se trećina nema uopće namjeru zaposliti, nego je tu samo radi ostvarenja nekih prava. Realno je, dakle, u Hrvatskoj nezaposlenih 120 tisuća građana, koji traže posao i u svakom su ga trenutku spremni prihvatiti na cijelom teritoriju RH.

Brisanje iz evidencije jer...
Člankom 17. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, propisani su osim zapošljavanja i razlozi zbog kojih se osobe prestaju voditi u evidenciji nezaposlenih. Brisanje iz evidencije uvjetovano je neispunjavanjem obveza - redovitog jednomjesečnog javljanja savjetniku, aktivno traženje posla, odazivaju na uključenje u programe obrazovanja i slično. Razlog za brisanje iz evidencije je i umirovljenje, opća nesposobnost za rad, ostvarivanje prava na rodiljnu, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnom propisu.

3,85 milijuna je radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj
1,75 milijuna se vodi kao aktivno stanovništvo
1,48 milijuna je zaposlenih (najviše ljeti)
2,1 milijun je neaktivnog stanovništva
* izvor: Državni zavod za statistiku, 2012.