Prijava
Traži
Hrvatsku tvrtku Amphinicy Tehnologies Europska komisija prepoznala je kao svjetski ključnog igrača koji će pomoći svemirskoj industriji da spore veze sa Svemirom pretvori u ultrabrze.
Amphinicyjev softver zvan Blink čak je 20 puta brži u preuzimanju podataka sa satelita od rješenja koje koristi američka NASA. Frane Miloš, operativni direktor Amphinicy Tehnologies, otkrio nam je kako je to raditi svemirsku tehnologiju iz Zagreba.
Nezaposlenost je i dalje velika, ali vi stalno zapošljavate. Kao i ostali predstavnici CISEx-a najveću potrebu imate za programerima. Zašto se tehnološke tvrtke toliko žale na nedostatak IT kadrova?
Kako je Hrvatska postala članica Unije nestale su i posljednje prepreke mladima da odu na zapad. Paralelno se u Hrvatskoj pojavila kultura startupa koja mlade potiče da isprobaju sami biznis, a tek onda razmisle za koga će raditi. Danas imate mnogo mladih koji završe fakultet, nemaju ni obitelj ni kredita, a imaju znanje, diplomu i maštaju raditi startupe. To ne mora biti samo u Hrvatskoj. Neki se žele oskušati u npr. Berlinu. S druge strane, velike svjetske firme kao Google, Amazon ili TripAdvisor imaju ured u Dublinu pa je i odlazak u taj grad mladima interesantan. Generalno, ne znam kako takve zadržati u Hrvatskoj. I stoga imamo problem, jer ne samo da obrazovni sustav stvara malo IT kadrova, već je teško privući i zadržati one najbolje.
Kako se Amphinicy Technologies nosi sa time?
Imamo tu svemirsku notu. Jedino smo mjesto u Hrvatskoj gdje danas možete razvijati softversku podršku za satelite i svemirske programe. Ili pak raditi na satelitskoj komunikaciji za cruisere pa putovati u Miami na službeni put. No, takvih poput nas svega je šačica. Ako niste Infinum, Nanobit, Five (bivši Pet minuta) ili Amphinicy, imate velikih problema s privlačenjem talenata.
Može li visoka plaća riješiti taj problem?
Nije to svima najvažnije. Visoka plaća samo odgađa problem, ali ga ne riješava. Talenti traže izazove i ugodnu radnu atmosferu. Žele raditi u hrvatskom Facebooku, Google ili Appleu. Bitno je da mogu sjediti na pilates lopti ako žele, da mogi igrati stolni nogomet, i uživati u domaćoj atmosferi gdje im kuharica kuha ručak od zdravih namirnica s Dolca, besplatnu kavu, fleksibilno radno vrijeme... Mi im to sve nudimo. Danas su vam programeri spremni prijeći u tvrtku zbog prestiža, brenda i izazovne vizije. Govorimo o situaciji koja je atipična za hrvatsko tržište rada.
Može li se reformom obrazovanja rjiešiti problem?
Možda bi se i moglo kada bi se u školama naglasak stavio na inženjerski pristup. No, ne vidim da se ide baš u tom smjeru. Imate niz certificiranih tečajeva za IT stručnjake. Paralelno, dobili smo niz ljudi koji su napravili neku aplikaciju i koji se precjenjuju. Moj je stav da fakulteti poput FER-a, FOI-ja i FSB-a vrlo dobri u oblikovanju razmišljanja studenata. Ako je netko prošao kroz FER, izgradio je sistematično pristupanje rješavanju problema, naučio je paradigme, matematiku, fiziku itd. Ključ je u inženjerskom razmišljanju. To nam je mnogo važnije nego certifikati. Znanje je danas široko dostupno i dovoljno je da čovjek voli učiti pa kvalititeni inžinjeri brzo uče nove tehnologije.
Ali ne čini mi se da je to problem samo Hrvatske?
Da, nestašica takvih ljudi je prisutna u cijelom svijetu. Obrazovani sustavi se nisu prilagodili, a cijelu Europu zatekla je kultura startupa. S tim da u satelitskoj industriji imamo još veći problem nego ostali softveraši, jer je potrebno još dodatnih znanja vezanih uz satelitsku nišu, koji se najčešće ne dobivaju kroz fakultetsku izobrazbu.
Znači li to da nemate baš dobro mišljenje o startupima?
Baš suprotno. Startupi nisu ništa drugo nego mlade, nove razvojne tvrtke. One potiču razinu inovativnosti u cijeloj Hrvatskoj. Mislim da mladima itekako treba dati da se okušaju u startupima. Bolje je da to probaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nego da odlaze u Berlin ili London. To bi bila daleko veća šteta. Kod nas na razvoju startup ekosustava mnogo rade ZIP, CRANE, HAMAG-BICRO i to je jako, jako dobro.
Koliko imate zaposlenih?
Sad zapošljavamo 32 stručnjaka. Do kraja godine bit će ih 34.
Kako je moguće da 30-ak stručnjaka 300 metara od Jelačićeva trga, radi 20-ak godina, a da se o tome malo zna?
Nije da smo cijelo ovo vrijeme bili tvrtka od 30 ljudi i da smo stalno bili 300 metara od srca Zagreba. Do prije 10-ak godina bilo nas je pet. Biznis se počeo zahuktavati posljednjih godina. Prvo smo narasli na 11 zaposlenih i preselili iz periferije na Zrinjevac. Bili smo zatajni, jer je i to inženjerskog pristupa. Nije nam bilo ključno da imamo snažan brend u Hrvatskoj. Kad smo unazad šest godina krenuli u širenje i odlučili se da je bolje imati tri manje tezge nego jednu veliku, Hrvatska se počela izvlačiti iz ljušture. Otvorili su se predpristupni fondovi EU, a ministarstva i vladine agencije su počele podupirati istraživanja i razvoj, i to posebno u malim i srednjim tvrtkama. Mislim da su paralelno i tvrtke počele poslovati transparentnije. Počele su se otvarati prema izvozu i zapadu.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
